Najnovije ocjene međunarodnih agencija dodatno su naglasile razliku između Hrvatske i Srbije kada je riječ o kreditnom rejtingu, što ima izravne posljedice na uvjete zaduživanja i pristup financijskim tržištima.
Hrvatska dosegnula razinu “A” kreditnog rejtinga
Prošlog tjedna Hrvatska je ostvarila novo poboljšanje kreditnog rejtinga te se sada nalazi na razini “A”, uz stabilne izglede. Time je nastavljen trend rasta i postignuta još jedna rekordna razina.
Analitičari Erste grupe ističu kako takav pomak dodatno povećava razliku u odnosu na procjene drugih agencija, pri čemu sada postoji razlika od jednog stupnja u odnosu na Fitch i Moody’s.
Ovakva pozicija Hrvatskoj omogućuje povoljnije zaduživanje na međunarodnim tržištima, što dodatno jača njezin financijski položaj.
Srbija i dalje na nižoj razini investicijskog rejtinga
Za razliku od Hrvatske, Srbija i dalje ima investicijski rejting samo kod jedne od tri vodeće agencije. Standard & Poor’s dodijelio joj je BBB-, što je najniža razina investicijskog rejtinga, još 2024. godine.
Od tada nije bilo novih objava te agencije, dok je Fitch zadržao postojeću ocjenu, a Moody’s je smanjio izglede, uz zadržavanje rejtinga.
Takva situacija, upozoravaju analitičari, može značiti skuplje zaduživanje i ograničeniji pristup zapadnim financijskim tržištima.
Razlozi razlike: EU članstvo i reforme
Hrvatska, kao članica Europske unije, ima dodatnu prednost jer posjeduje investicijski rejting kod sve tri ključne agencije. To joj omogućuje stabilnije financiranje i povoljnije uvjete zaduživanja u inozemstvu.
S druge strane, Srbija već dulje pokušava dosegnuti sličnu razinu, ali se suočava s nizom izazova, uključujući političke i geopolitičke okolnosti koje utječu na percepciju rizika.
Pozitivni ekonomski izgledi za Hrvatsku
U obrazloženju rejtinga ističu se stabilni i otporni gospodarski izgledi Hrvatske, uz očekivani prosječni rast od 2,7 posto u razdoblju od 2026. do 2029. godine.
Posebno se naglašava važnost reformi povezanih s Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao i potencijalno članstvo u OECD-u, koje se smatra dodatnim pozitivnim signalom za investitore.
Uz to, povoljna kombinacija izvora financiranja i neutralna razina neto vanjskog duga dodatno podupiru stabilnost gospodarstva.
Upozorenja na fiskalne rizike
Unatoč pozitivnim trendovima, analitičari upozoravaju i na određene rizike.
„Sa negativne strane, S&P očekuje ekspanzivniju fiskalnu politiku (prosečan budžetski deficit od 2,7 odsto BDP-a u periodu 2026-29), zbog većih socijalnih rashoda i izdataka za plate, zajedno sa rastućim vojnim budžetom. Negativno odstupanje od fiskalne putanje, zajedno sa globalnim faktorima rizika koji ometaju izglede BDP-a, očekivano se vide kao ključni rizici u budućnosti“, navode iz Erste grupe.
Oprezne prognoze za buduće razdoblje
Upravo zbog tih izazova, analitičari ističu da su u procjenama bili oprezniji te ne očekuju dodatne promjene rejtinga tijekom 2026. godine.
Razlozi za takav pristup uključuju složenije fiskalne uvjete, stanje tekućeg računa te utjecaj globalnih geopolitičkih nestabilnosti.
Što slijedi za ocjene drugih agencija
Kako ekonomisti naglašavaju, Fitch i Moody’s zasad će vjerojatno zadržati postojeće procjene i pričekati dodatne signale, posebice u vezi s reformama i mogućim članstvom Hrvatske u OECD-u.
Istodobno, analitičari su prije donošenja odluke upozoravali da bi Srbija čak mogla dobiti i negativnu ocjenu, odnosno dodatno smanjenje investicijskog rejtinga.
Zanimljivo je i da se nadležna agencija nije oglašavala o Srbiji više od godinu dana, unatoč upitima.
