Napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što su jemenski hutisti objavili da su izveli prvi izravni napad na Izrael, čime se sukob proširio i na novu frontu. Ova objava stigla je ubrzo nakon što je izraelska vojska potvrdila da je detektirala lansiranje projektila s teritorija Jemena prema izraelskom području.
Potvrda napada i reakcija Izraela
Izraelske obrambene snage ranije su tijekom dana izvijestile da su aktivirale sustave protuzračne obrane nakon što su, kako navode, “primijetila lansiranje rakete iz Jemena prema izraelskom teritoriju”. Time je potvrđena sumnja da se sukob širi izvan dosadašnjih okvira.
Nekoliko sati kasnije, hutisti su javno preuzeli odgovornost za napad. Njihov glasnogovornik Jahja Sari oglasio se putem videosnimke objavljene na društvenoj mreži X, iznoseći detalje operacije.
Hutisti tvrde da su pogodili vojne ciljeve
U obraćanju javnosti, Sari je naglasio kako je riječ o povijesnom trenutku za njihov pokret. Prema njegovim riječima, napad je bio precizno usmjeren na ključne ciljeve.
“prvu operaciju” protiv Izraela te pogodio “osjetljive neprijateljske vojne objekte” u napadu balističkim projektilom.
Ova tvrdnja dodatno je podigla razinu zabrinutosti, osobito zbog mogućnosti daljnje eskalacije sukoba koji već mjesecima potresa regiju.
Prijetnje najavljene dan ranije
Napad nije došao bez upozorenja. Već dan ranije hutisti su jasno signalizirali svoju spremnost za uključivanje u sukob. Njihove prijetnje odnosile su se na potencijalno širenje rata nakon američko-izraelske ofenzive protiv Irana, koja je započela 28. veljače.
Sari je tada poručio:
“Spremni smo za izravnu vojnu intervenciju u slučaju novog saveza Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, neprijateljskih operacija protiv Irana ili bilo koje muslimanske zemlje na području Crvenog mora i nastavka eskalacije protiv Islamske Republike Iran”
Ova izjava jasno ukazuje na širi geopolitički kontekst i povezanost sukoba s regionalnim odnosima snaga.
Dio šire proiranske koalicije
Hutisti nisu izolirani akter u ovom sukobu. Oni su dio neformalne mreže saveznika koju Iran naziva “osovinom otpora”, a koja uključuje i libanonski Hezbolah, palestinski Hamas te proiranske oružane skupine u Iraku.
Ova koalicija već godinama djeluje protiv Izraela, a aktualni sukob dodatno je učvrstio njihovu koordinaciju i zajedničke ciljeve.
Dugogodišnje djelovanje u regiji
Iako je ovo prvi put da su izravno preuzeli odgovornost za napad na Izrael u ovom kontekstu, hutisti su već ranije pokazali sposobnost provođenja složenih vojnih operacija.
Tijekom razdoblja od 2023. do 2025., u vrijeme rata između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, izveli su niz napada na izraelske ciljeve, ali i na komercijalne brodove u Crvenom moru.
Udar na pomorski promet i globalne rute
Njihove aktivnosti nisu imale samo vojni, već i značajan gospodarski učinak. Napadi balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama ozbiljno su poremetili promet kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora.
Zbog sigurnosnih prijetnji, pojedine države i kompanije počele su mijenjati rute. Posebno se ističe Saudijska Arabija, koja sve više koristi alternativne pravce za izvoz nafte kako bi izbjegla Hormuški tjesnac, gdje Iran povremeno blokira promet.
Širi kontekst sukoba
Uključivanje hutista u sukob dodatno komplicira ionako složenu situaciju na Bliskom istoku. Sukob koji je započeo kao lokalizirani rat sada poprima obilježja regionalne konfrontacije, s uključenim brojnim akterima i interesima.
Povezanost vojnih akcija s političkim savezima i energetskim rutama ukazuje na potencijal dugotrajnog i sveobuhvatnog sukoba čije posljedice mogu biti globalne.
