Napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je iranski režim izdao novu direktivu kojom se vojne i sigurnosne snage pripremaju za najteže scenarije, uključujući mogući kopneni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ključna odluka omogućuje jedinicama djelovanje bez izravnih zapovijedi iz središta, što ukazuje na ozbiljnu pripremu za eskalaciju.
Izvanredne ovlasti vojsci u slučaju napada
Prema novim uputama, iranske snage dobile su ovlasti da samostalno reagiraju u kriznim situacijama, čak i kada komunikacija sa zapovjedništvom nije dostupna. Direktiva predviđa punu borbenu spremnost i zaštitu ključnih lokacija, kao i odgovor na moguće neprijateljske aktivnosti na terenu.
Takav pristup vlasti opisuju kao “pucaj po volji” (Atash be Ekhtiar), što znači da vojnici mogu donositi odluke na licu mjesta bez čekanja naredbi.
Ova mjera sugerira da se režim priprema za scenarij u kojem bi komunikacijske mreže i zapovjedni sustavi mogli biti ozbiljno narušeni.
Pripreme za kopnenu invaziju i urbane borbe
Unutar vojnih struktura procjenjuje se da bi sukob mogao prijeći u novu fazu – kopneno ratovanje i borbe u urbanim sredinama. Direktiva je izrađena u Glavnom stožeru Oružanih snaga i usklađena s najvišim državnim tijelima, a potom proslijeđena svim relevantnim jedinicama.
Uz vanjsku prijetnju, naglasak je stavljen i na moguće sabotaže i diverzantske aktivnosti u većim gradovima, uključujući Teheran.
U jednoj od ranijih komunikacija pripadnicima paravojnih snaga Basij navodi se da bi u slučaju napada trebali:
“očistiti područje”, povući se u okolne uličice i zauzeti položaje “kako bi se mogle sukobiti ako se aktivira bilo koja neprijateljska oružana sila”
Rastući strah od unutarnjih nemira
Direktiva otkriva i zabrinutost vlasti zbog mogućih unutarnjih destabilizacija. Kao posebno osjetljiva područja ističu se:
- Teheran i drugi veliki gradovi
- iranski Kurdistan
- istočni dijelovi zemlje s aktivnim oružanim skupinama
Veliki broj civila, osobito u zapadnim i jugozapadnim dijelovima zemlje, ima pristup vatrenom oružju, često ilegalno, što dodatno povećava rizik od eskalacije.
Uz to, vlasti prate aktivnosti organizacije Mojahedin-e Khalq i širenje informacija o tzv. “Besmrtnoj gardi”, povezanoj s monarhističkim krugovima.
Američke aktivnosti potaknule novu strategiju
Odluka o uvođenju ovakvih mjera dolazi u trenutku kada Sjedinjene Države pojačavaju vojnu prisutnost u regiji. Raspoređivanje marinaca i zračnih snaga, kao i izjave američkih dužnosnika o mogućoj kopnenoj operaciji, dodatno su podigle razinu pripravnosti u Iranu.
Stručnjaci procjenjuju da je ograničeni vojni zahvat vjerojatniji od potpune invazije, no iranske vlasti očito razmatraju i najekstremnije scenarije.
Mogući odgovor Irana u slučaju napada
U slučaju američke kopnene operacije, Iran je najavio mogućnost šire vojne reakcije. Prema dostupnim informacijama, razmatra se i zauzimanje obala Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina, što bi značilo širenje sukoba izvan iranskog teritorija.
Takav razvoj događaja mogao bi dodatno destabilizirati regiju, osobito zbog strateške važnosti Hormuškog tjesnaca.
Strategija za scenarij bez zapovjednog lanca
Nova direktiva jasno ukazuje na to da vlasti ozbiljno razmatraju mogućnost prekida komunikacijskih i zapovjednih sustava tijekom sukoba. Upravo zato vojnim jedinicama daje se autonomija kakva se rijetko viđa u modernim vojskama.
Takav model podsjeća na povijesne vojne strategije u kojima su jedinice morale djelovati neovisno u uvjetima potpunog kaosa na bojištu.
