Sezonski rad na Jadranu, koji je godinama bio jedan od glavnih izvora prihoda za mnoge Slavonce, danas sve više gubi na privlačnosti. Broj radnika koji iz istočnih dijelova Hrvatske odlaze na obalu značajno se smanjuje, a razlozi su kombinacija promijenjenih uvjeta rada, rasta troškova života i sve jače konkurencije na tržištu rada.
Nekad ključna radna snaga, danas u padu
Statistika jasno pokazuje kako interes za sezonski rad opada iz godine u godinu. Prije desetak godina Slavonci su činili većinu sezonskih radnika u Hrvatskoj, dok su danas tek dio ukupne radne snage koja odlazi na obalu.
Brojke su posebno ilustrativne – dok je 2015. godine više od pet tisuća radnika iz Slavonije odlazilo na sezonu, danas ih je višestruko manje. Pad je vidljiv i na nacionalnoj razini, gdje je ukupan broj sezonskih radnika također značajno smanjen.
Promjena uvjeta rada odbija radnike
Jedan od ključnih razloga za ovakav trend leži u promjeni uvjeta rada. Iako su plaće nominalno nešto više nego prije, mnogi radnici ističu kako su benefiti koji su nekad bili standard – poput osiguranog smještaja i prehrane – danas sve rjeđi.
To u praksi znači da radnici moraju sami snositi visoke troškove života na turistički atraktivnim lokacijama, gdje su cijene najma i hrane tijekom sezone izrazito visoke. Takvi uvjeti čine sezonski rad financijski manje isplativim nego ranije.
Rast troškova poništava veće plaće
Iako su primanja u turizmu porasla u odnosu na prethodna razdoblja, rast životnih troškova dodatno je smanjio stvarnu vrijednost zarade. Troškovi stanovanja, hrane i prijevoza znatno su viši nego prije nekoliko godina, što mnogim radnicima otežava ostvarivanje uštede.
Sezonski rad nekada je omogućavao da se kroz nekoliko mjeseci zaradi dovoljno za ostatak godine, no danas takav model postaje sve teže ostvariv.
Sve više stranih radnika na obali
Paralelno s padom interesa domaćih radnika, poslodavci sve više posežu za radnom snagom iz inozemstva. Strani radnici postaju sve prisutniji u turističkom sektoru, osobito u zanimanjima poput konobara, kuhara, pomoćnog osoblja i čistača.
Velik broj izdanih radnih dozvola posljednjih godina potvrđuje taj trend, a među najzastupljenijim radnicima su oni iz zemalja regije, ali i iz udaljenijih država poput Nepala, Filipina i Indije.
Tržište rada nudi više opcija nego prije
Jedan od razloga zbog kojih Slavonci sve rjeđe odlaze na sezonu jest i činjenica da danas imaju više mogućnosti zapošljavanja. Lokalno tržište rada u kontinentalnom dijelu Hrvatske postalo je konkurentnije, a sve veći broj radnika odlučuje se i za odlazak u inozemstvo gdje traže stabilnije i dugoročnije zaposlenje.
Sezonski rad, koji je nekoć bio nužnost za mnoge, danas je samo jedna od opcija – i to sve manje atraktivna.
Postoje i pozitivna iskustva
Unatoč negativnim trendovima, dio radnika i dalje pronalazi zadovoljavajuće uvjete na obali. U manjim objektima i obiteljskim hotelima često su uvjeti rada bolji, a osigurani smještaj i prehrana i dalje su dio ponude.
Takvi primjeri pokazuju da kvaliteta radnog iskustva može značajno varirati ovisno o poslodavcu.
Sezona pred novim izazovima
S obzirom na nastavak trenda smanjenja domaće radne snage, turistički sektor suočava se s novim izazovima. Potreba za radnicima i dalje je velika, no struktura zaposlenih se mijenja, a domaći radnici sve češće biraju druge opcije.
U nadolazećim sezonama očekuje se daljnji rast udjela stranih radnika, dok će broj domaćih zaposlenika vjerojatno nastaviti padati ako se uvjeti rada ne prilagode novim okolnostima.
