Rast cijena u Hrvatskoj ponovno je u fokusu nakon najnovijih podataka i poruka s vrha vlasti. Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade istaknuo je kako su aktualni inflacijski pritisci izravno povezani s globalnim okolnostima, posebno ratom na Bliskom istoku i kretanjima na energetskim tržištima.
Prema službenim podacima, inflacija je u ožujku na godišnjoj razini dosegnula 4,8 posto, dok je prema procjeni Eurostata iznosila 4,7 posto, što predstavlja najvišu stopu unutar eurozone.
Energetski sektor glavni pokretač poskupljenja
Premijer je naglasio kako su ključni uzrok rasta cijena energenti, čije su cijene porasle za više od 11 posto. Istaknuo je i da se inflacija povećala u čak 17 država eurozone, odnosno gotovo na razini cijele Europske unije.
Unatoč tome, izdvojio je i pojedine pozitivne trendove, naglasivši:
“Bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane od 0,39 posto, koji je niži od ukupne stope inflacije od 4,8 posto”.
Jasna poruka gospodarstvu: nema opravdanja za poskupljenja
Govoreći o mjerama Vlade, Plenković se osvrnuo na nedavnu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća i 10. paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva.
Naglasio je kako država već poduzima korake za ublažavanje udara rasta cijena energenata te poslao jasnu poruku poslovnom sektoru:
“Tada smo poslali jasnu poruku svim gospodarskim akterima da s obzirom na mjere koje je vlada poduzela na amortizaciji cijena naftnih derivata, ne vidimo potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane, tj. krajnje potrošače”.
Dodatno je upozorio:
“Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost i razboritost u određivanju cijena”.
Mjere Vlade: ograničene cijene i subvencije
Premijer je podsjetio da su cijene naftnih derivata ograničene te niže nego u razdoblju početka ruske agresije na Ukrajinu. Također je naglasio da su cijene struje i plina stabilizirane do 1. listopada.
Poručio je kako će Vlada nastaviti djelovati:
“Učinit ćemo sve i dalje da osiguramo dostupnost svih energenata i priuštivost cijena te ćemo sprečavati prekomjerno dizanje cijena”.
Granice državne intervencije na tržištu
Istovremeno je upozorio na ograničenja državnog utjecaja u tržišnom gospodarstvu.
“Međutim, subvencioniranjem cijena plina, struje i goriva mislim da dovoljno amortiziramo kako bi svi akteri u lancu mogli biti vrlo mudri i suzdržani u pogledu rasta cijena”, rekao je, dodajući da država ne može administrativno određivati sve cijene jer bi to moglo izazvati nestašice i poremećaje u opskrbi.
Podsjetio je i na postojeće mjere poput ograničenja cijena za 100 osnovnih proizvoda te snižene stope PDV-a koje su na snazi od 2022. godine.
Apel turističkom sektoru uoči sezone
Govoreći o turizmu, Plenković se osvrnuo na podatke o prihodima od stranih turista u 2025. godini, koji su iznosili 15 milijardi i 298 milijuna eura, što je rast od dva posto u odnosu na prethodnu godinu.
U tom kontekstu uputio je dodatni apel:
“Apeliramo na sve da ne eskaliraju s rastom cijena, s obzirom na ovu krizu, jer vlada poduzima mjere koje to nastoje ograničiti”.
Naglasio je i potrebu za oprezom u formiranju cijena:
“vrlo razumna cjenovna politika”, koju vidi kao ključ uspješne turističke sezone.
Osvrt na događaje u zemlji: nesreća i nevrijeme
Premijer se osvrnuo i na incident na rijeci Savi kod Babine Grede, gdje je došlo do prevrtanja čamaca.
“Došlo je do prevrtanja čamaca koji su naletjeli na močvarno područje u rijeci Savi.”, rekao je, zahvalivši svim službama uključenima u akciju spašavanja.
Dodao je:
“Nema potvrde da je bilo tko preminuo, ali s obzirom na uvjete, nemamo službenih potvrda. Svi ljudi koji su izvučeni iz rijeke su dobro i o njima se vodi skrb.”
Govoreći o vremenskim neprilikama, poručio je:
“Čekamo podatke i naravno da ćemo pomoći u saniranju šteta koje su se dogodile. Molim sve sugrađane da prate upozorenja i nastoje poduzeti mjere da dođe do što manje šteta, ako ponovno budemo izloženi olujnom vjetru.”
