Istraga koja je povezala hrvatske i američke institucije
Opsežna međunarodna istraga rezultirala je kaznenim progonom hrvatske državljanke Renate Stupina-Saltuš (59), koja se našla u središtu ozbiljnog financijskog skandala u Sjedinjenim Američkim Državama. Postupak je pokrenut nakon što su hrvatske institucije, u suradnji s američkim partnerima, prikupile ključne informacije o sumnjivim financijskim transakcijama.
Prema dostupnim podacima, sve je započelo kada je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dostavilo informacije USKOK-u, koji je potom pokrenuo izvide zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti. “Nakon provedenih izvida, u suradnji sa predstavnicima Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, prikupljeni podaci podijeljeni su sa nadležnim tijelima SAD-a, koja su nakon provedene istrage pokrenula postupak protiv osumnjičenice”, navodi se u službenim informacijama.
Sumnje na višegodišnje nezakonite isplate
Prema rezultatima istrage, osumnjičenica je tijekom razdoblja od srpnja 2017. do studenog 2023. godine, radeći na ugovor o djelu u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, imala pristup financijskim sustavima i bankovnim računima.
Sumnja se da je upravo tu poziciju iskoristila kako bi provodila nezakonite financijske transakcije. Tereti ju se da je prebacivala novac na vlastite račune otvorene u jednoj američkoj banci, čime je, prema procjenama, stekla protupravnu korist od oko 750.000 američkih dolara.
Optužnica u SAD-u i uhićenje
Američke vlasti podigle su optužnicu protiv Supina-Saltuš, koja je u međuvremenu uhićena i izvedena pred sud u saveznoj državi Connecticut. Tereti je se za prijevaru putem elektroničkih komunikacija, kao i za dva kaznena djela pranja novca.
Prema optužnici, tijekom šest godina rada na financijsko-administrativnim poslovima u hrvatskoj misiji pri UN-u, imala je pristup sustavima za obradu računa i plaćanja, što je, prema tvrdnjama istražitelja, iskoristila za složenu prijevarnu shemu.
Kako je navodno funkcionirala prijevarna shema
Istražitelji tvrde da je osumnjičenica koristila dvije glavne metode za izvlačenje novca. U jednom slučaju navodno je provodila dvostruka plaćanja legitimnih računa – jedan iznos bi bio isplaćen stvarnom dobavljaču, dok bi drugi završavao na njezinom privatnom računu.
Drugi način uključivao je izradu potpuno lažnih računa, koji bi bili evidentirani kao trošak misije, dok bi novac završavao na računima pod njezinom kontrolom.
Takav način djelovanja, prema navodima optužnice, omogućio joj je kontinuirano izvlačenje sredstava bez trenutnog otkrivanja nepravilnosti.
Reakcije američkih dužnosnika
Na ozbiljnost slučaja upozorio je američki državni odvjetnik Jay Clayton, koji je naglasio važnost povjerenja u upravljanje financijama.
“Kada netko dobije pristup financijama organizacije, to podrazumijeva povjerenje. Supina-Saltuš je, prema navodima, to povjerenje iskoristila za osobno bogaćenje”, izjavio je.
Sličnu poruku poslao je i predstavnik američke službe za istrage domovinske sigurnosti (HSI), ističući kako financijski kriminal i korupcija ozbiljno narušavaju funkcioniranje institucija te da će takvi slučajevi biti odlučno procesuirani.
Moguće kazne i daljnji tijek postupka
Ako bude proglašena krivom, Supina-Saltuš prijeti ozbiljna zatvorska kazna. Za kazneno djelo prijevare predviđena je kazna do 20 godina zatvora, dok za svako pojedinačno kazneno djelo pranja novca može dobiti dodatnih do 10 godina.
U istrazi su, osim američkih tijela, sudjelovale i hrvatske institucije, uključujući USKOK, kao i više američkih sigurnosnih i policijskih agencija, što dodatno potvrđuje međunarodnu dimenziju ovog slučaja.
Dodatni kontekst slučaja
Prema ranije dostupnim informacijama, osumnjičenica je bila dugogodišnja zaposlenica u sustavu hrvatske misije pri Ujedinjenim narodima, gdje je obavljala administrativne poslove. Nije imala diplomatski status, već je bila lokalno zaposlena osoba sa srednjom stručnom spremom.
Ovakvi slučajevi financijskih malverzacija u međunarodnim institucijama rijetko izlaze u javnost, no kada se otkriju, često rezultiraju opsežnim istragama i suradnjom više država, kao što je bio slučaj i ovdje.
