Dok sigurnosna situacija u Europi ostaje napeta, Finska sustavno jača obrambene kapacitete duž svoje duge istočne granice. Riječ je o području dugom čak 1350 kilometara, gdje vojska i granična policija djeluju kao jedinstven sustav, pripremajući se za širok spektar prijetnji – od hibridnih do mogućeg otvorenog sukoba.
Granica pod stalnim nadzorom i vojnom pripravnošću
Na jednom od ključnih prijelaza, Raja-Jooseppi, finske snage provode intenzivne pripreme za različite krizne scenarije. Fokus nije samo na klasičnim vojnim prijetnjama, već i na suvremenim oblicima destabilizacije.
Zabilježene su aktivnosti poput ometanja GPS signala, preleta dronova i pokušaja izazivanja migracijskog pritiska, što dodatno pojačava potrebu za stalnom spremnošću.
“Spremni smo biti dio teritorijalne obrane Finske. Obučavamo ročnike i za potpuni rat, ako bude potrebno”, rekao je graničar Mikko Lehmus.
Obuka za najzahtjevnije vojne zadaće
Finski obrambeni model temelji se na širokoj uključenosti ročnika koji prolaze zahtjevnu obuku. Poseban naglasak stavlja se na specijalizirane uloge, uključujući snajperiste i izviđače.
Jedan od njih je i 19-godišnji ročnik Lauri Stenback, koji je tijekom služenja vojnog roka otkrio izniman talent za precizno gađanje.
“Prvi put sam pucao u vojsci. Počnete s osnovnom puškom, a onda sam shvatio da imam dar za pucanje”, rekao je.
Njegova obuka ne staje na osnovnim vještinama. Uključuje i kompleksne zadatke iza neprijateljskih linija.
“Ako bi izbio rat, prelazili bismo granicu i prikupljali informacije te tražili ključne ciljeve”, objasnio je.
Blizina ruske vojne infrastrukture dodatno povećava oprez
Posebnu težinu finskim pripremama daje i geografski položaj. U neposrednoj blizini granice nalazi se ruski Murmansk, gdje je smještena ruska nuklearna flota, udaljena svega 150 do 200 kilometara.
Takva blizina strateški važnih vojnih kapaciteta dodatno utječe na razinu opreza i spremnosti finskih snaga.
Migracije kao alat pritiska i odgovor Helsinkija
Finska iskustva sve češće se ističu kao primjer drugim europskim državama. Posebno se to odnosi na događaje iz 2023. godine, kada su finske vlasti optužile Rusiju da koristi migrante kako bi izazvala destabilizaciju.
Slične situacije zabilježene su i na granicama Poljske, Latvije i Litve s Bjelorusijom.
Kao odgovor na takve pritiske, Finska je poduzela radikalne mjere.
U studenom 2023. trajno je zatvorila istočnu granicu te suspendirala zaprimanje zahtjeva za azil.
Tadašnja ministrica pravosuđa Anna-Maja Henriksson naglasila je opravdanost takve odluke.
“To je bila ispravna odluka. Mirno spavam jer Rusi znaju da imamo snažne granične službe”, poručila je.
Rat u Ukrajini ostavio trag i na sjeveru Europe
Sukob u Ukrajini dodatno je promijenio sigurnosnu sliku regije. Posljedice se osjećaju i među autohtonim stanovništvom sjevera, poput naroda Sami, čije su zajednice podijeljene između više država.
Istodobno, Finska nastavlja razvijati model obrane koji kombinira vojnu spremnost i civilnu otpornost, bez obzira na razdoblja smirenijih odnosa nakon Hladnog rata.
Finska ne spušta gard unatoč mirnijim razdobljima
Iako su odnosi nakon Hladnog rata prolazili kroz faze stabilnosti, Finska nikada nije u potpunosti smanjila razinu obrambene pripravnosti.
Sustavna ulaganja u obranu, obuka ročnika i integracija različitih sigurnosnih službi pokazuju dugoročnu strategiju pripreme za različite scenarije.
