Naglo poskupljenje energenata izazvano sukobima na Bliskom istoku pokrenulo je val reakcija diljem Europe, a Austrija se našla među državama koje traže konkretna i brza rješenja. U fokusu su mjere koje bi građanima mogle olakšati sve veće troškove prijevoza, ali i smanjiti ukupnu potrošnju goriva.
Ograničenje brzine kao ključna mjera
Jedan od prijedloga koji se sve češće spominje dolazi iz prometnih stručnih krugova. Michael Schwendinger iz austrijskog Kluba za promet (VCÖ) predlaže uvođenje strožih ograničenja brzine na cestama.
Prema njegovoj procjeni, dobrovoljno smanjenje brzine na 100 km/h na autocestama te 80 km/h na regionalnim prometnicama moglo bi imati značajan učinak.
“Smanjenje brzine je učinkovito i brzo provedivo rješenje“, poručio je Schwendinger.
Dodaje kako bi takva mjera mogla rezultirati uštedom goriva i do 25 posto, što bi izravno smanjilo financijski pritisak na građane koji već osjećaju posljedice poskupljenja.
Rast cijena potaknut globalnim sukobom
Pritisak na tržište energenata pojačan je ratom između SAD-a, Izraela i Irana te blokadom Hormuškog tjesnaca, ključne točke za transport nafte i plina. Upravo taj geopolitički kontekst doveo je do naglog skoka cijena goriva u posljednjih nekoliko tjedana.
Austrijska vlada već je reagirala uvođenjem tzv. “kočnice cijena goriva”, no stručnjaci upozoravaju da to nije dugoročno rješenje. Fokus bi, ističu, trebao biti na smanjenju potrošnje.
Podrška iz političkog vrha
Sličan pristup podržava i državna tajnica Elisabeth Zehetner, koja smatra da bi ograničenje brzine moglo biti pragmatičan korak.
Dobrovoljno ograničenje na 100 km/h opisala je kao rješenje koje bi moglo smanjiti potrošnju goriva za do četvrtine, čime bi se ublažile posljedice rasta cijena.
Dodatne mjere: dijeljenje vožnje i javni prijevoz
Uz smanjenje brzine, predlaže se i niz dodatnih koraka. Među njima su poticanje dijeljenja vožnje, korištenje službenih bicikala te uvođenje tzv. “job ticket” sustava za javni prijevoz.
Takve mjere već su poznate u nekim europskim gradovima, gdje se pokušava smanjiti broj individualnih vožnji i rasteretiti promet, ali i smanjiti emisije.
Sigurnost i okoliš kao dodatni argumenti
Stručnjaci naglašavaju kako smanjenje brzine ne donosi samo uštede goriva, već i dodatne koristi. Već i smanjenje od 10 do 30 km/h može značajno smanjiti potrošnju, ali i razinu buke te povećati sigurnost na cestama.
U Austriji su prošle godine zabilježena 64 smrtna slučaja u prometnim nesrećama, a niže brzine mogle bi doprinijeti smanjenju tog broja.
Europska komisija poziva na štednju
Situacija je zabrinula i europske institucije. Europska komisija pozvala je građane da smanje putovanja, koriste javni prijevoz i rade od kuće gdje god je to moguće, piše Heute.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je na ozbiljnost situacije.
“Čak i ako mir bude ovdje sutra, ipak se nećemo vratiti u normalu u doglednoj budućnosti“, izjavio je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 zemalja članica EU.
Dodatno je naglasio važnost smanjenja potrošnje ključnih energenata.
“Što više možete učiniti kako biste uštedjeli naftu, posebno dizel, posebno mlazno gorivo, to nam je bolje“, rekao je povjerenik, potvrđujući da Bruxelles želi da Europljani ograniče putovanja, piše Politico.
Upozorenja o dugotrajnoj krizi
Prema procjenama europskih dužnosnika, Europa bi se mogla suočiti s dugotrajnom energetskom krizom. Jørgensen ističe kako je nužno ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije.
“Ovo mora biti vrijeme kada ćemo konačno preokrenuti situaciju i istinski postati energetski neovisni”, poručio je.
Sastanak ministara završio je bez konkretnih odluka, no najavljen je paket mjera na razini cijele Europske unije.
Globalne posljedice i rast cijena
Strahovi od šire ekonomske krize dodatno rastu. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da bi posljedice rata u Iranu mogle biti usporedive s pandemijom COVID-19 ili ruskom invazijom na Ukrajinu.
U međuvremenu, cijene u zračnom prometu već rastu. Zrakoplovne kompanije podižu cijene karata, a neke razmatraju smanjenje broja letova zbog drastičnog poskupljenja goriva.
Cijena mlaznog goriva u Europi više se nego udvostručila od početka sukoba.
Zabrinutost zbog razvoja situacije
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto otvoreno je govorio o ozbiljnosti situacije.
“Živim sa stvarnošću ovog rata i njegovih posljedica 24 sata dnevno. Prisiljen sam znati stvari koje mi ne daju spavati”, rekao je Crosetto u intervjuu za talijanski list La Repubblica.
Sličan ton dolazi i iz financijskih institucija. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je na dugoročne posljedice sukoba.
“Tržišta su možda previše optimistična“, poručila je Lagarde u intervjuu za The Economist prošlog tjedna, ističući da je šteta na energetskoj infrastrukturi već toliko velika da se opskrba ne može brzo obnoviti.
Hormuški tjesnac kao ključni problem
Jedan od glavnih razloga globalne nesigurnosti je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina.
Iran je zaprijetio napadima na brodove koji prolaze tim područjem bez odobrenja, čime je dodatno destabilizirao globalnu opskrbu energentima.
