Dok su bombe bile spremne, a vojska čekala zapovijed, u tišini su se vodili pregovori koji su promijenili tijek događaja. Jedna odluka preokrenula je sve.
Kaotični sati u Washingtonu i na Bliskom istoku
U trenucima dok su američke snage pripremale veliku vojnu operaciju protiv iranske infrastrukture, politički vrh u Washingtonu nije imao jasnu sliku o sljedećem potezu predsjednika Donalda Trumpa. Atmosfera je, prema riječima upućenih, bila krajnje napeta, piše Axios.
“Nismo imali pojma što će se dogoditi. Bilo je ludo”, rekao je dužnosnik američkog ministarstva obrane.
Istodobno, Trump je javno pojačavao retoriku, iznoseći dramatične prijetnje. U jednom trenutku izjavio je: “cijela civilizacija umrijeti večeras”, čime je dodatno uznemirio međunarodnu javnost.
No iza zatvorenih vrata odvijao se potpuno drugačiji proces. Diplomatski kanali radili su punom snagom kako bi se izbjegla eskalacija.
Ključni zaokret iz Teherana
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei donio je presudnu odluku. Po prvi put od početka sukoba, svojim je pregovaračima dao signal da krenu prema dogovoru.
Hamnei je bio izravno uključen u proces tijekom ponedjeljka i utorka, no zbog sigurnosnih prijetnji komunicirao je uglavnom preko kurira. Izraelske prijetnje atentatom dodatno su otežavale komunikaciju.
Ministar vanjskih poslova Abbas Aragči imao je ključnu ulogu. Osim pregovora s međunarodnim akterima, radio je i na tome da uvjeri zapovjednike Revolucionarne garde da prihvate sporazum.
U međuvremenu, Kina je savjetovala iransko vodstvo da potraži izlaz iz sukoba, što je dodatno ubrzalo pregovarački proces.
Diplomatska utrka: Pakistan, Turska i Egipat u igri
Tijekom cijelog dana odvijala se intenzivna diplomatska aktivnost. Pakistanski posrednici prenosili su prijedloge između američke i iranske strane, dok su ministri vanjskih poslova Egipta i Turske pokušavali uskladiti stavove.
Američki potpredsjednik JD Vance uključio se iz Mađarske, vodeći telefonske razgovore s pakistanskim dužnosnicima.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio je u stalnom kontaktu s Trumpom. Ipak, u izraelskom vrhu rasla je zabrinutost da gube kontrolu nad procesom.
Unatoč napretku, Trump nije ublažavao ton. Njegova izjava “Večeras će umrijeti cijela civilizacija.” dodatno je pojačala dramatičnost situacije.
Iako su neki mediji tvrdili da Iran napušta pregovore, izvori bliski procesu naglašavali su suprotno, ističući da pregovori dobivaju zamah.
Preokret i objava primirja
Do utorka ujutro postalo je jasno da se strane približavaju dogovoru o dvotjednom primirju. Oko podneva već je postojao širok konsenzus o prekidu vatre.
Tri sata kasnije, pakistanski premijer Shehbaz Šarif objavio je uvjete sporazuma na društvenoj mreži X i pozvao obje strane na prihvaćanje.
Trump je u međuvremenu bio pod pritiskom saveznika koji su ga nagovarali da odbije dogovor. Zbunjenost oko njegove odluke bila je tolika da su čak i njegovi bliski suradnici vjerovali da će odbiti primirje, sve dok ga nije prihvatio.
Neposredno prije objave, Trump je razgovarao s Netanyahuom kako bi osigurao izraelsku suglasnost, a zatim i s pakistanskim feldmaršalom Asimom Munirom kako bi finalizirao dogovor.
Američke snage dobile su naredbu za povlačenje samo 15 minuta nakon objave primirja.
Nakon toga, Aragči je potvrdio da će Iran poštovati dogovor i otvoriti Hormuški tjesnac za brodove koji djeluju u koordinaciji s iranskim snagama.
Što slijedi: pregovori i duboke razlike
Primirje je vremenski ograničeno na dva tjedna i vezano uz otvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta.
Daljnji pregovori trebali bi započeti u petak u Islamabadu, a američku delegaciju vjerojatno će predvoditi JD Vance.
Unatoč postignutom dogovoru, razlike između strana ostaju značajne. Sjedinjene Države i Izrael zahtijevaju da Iran odustane od nuklearnog programa i balističkih prijetnji, dok Iran traži ukidanje sankcija, obnovu i trajni mir.
Visoki izraelski dužnosnik potvrdio je da je Netanyahu dobio jamstva da će Washington inzistirati na tim uvjetima.
Američki ministar obrane Pete Hegseth i glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt trebali bi dodatno pojasniti stav administracije, tvrdeći da su upravo Trumpove prijetnje pridonijele postizanju dogovora.
