Dvotjedno primirje dogovoreno je tik prije isteka roka za napad, a ključnu ulogu odigrali su Pakistan i zahtjev za otvaranje Hormuškog tjesnaca. Iza kulisa, poruke su i dalje oštre i pune nepovjerenja.
Trump povukao potez u zadnji čas
Odluka o privremenom zaustavljanju napada donesena je neposredno prije isteka roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump. U objavi je jasno dao do znanja da se radi o kontroliranom potezu, a ne povlačenju.
“Na temelju razgovora s premijerom Šehbazom Šarifom i feldmaršalom Asimom Munirom iz Pakistana, koji su zatražili da obustavim razornu silu koja je večeras trebala biti upotrijebljena protiv Irana, te pod uvjetom da Islamska Republika Iran pristane na POTPUNO, HITNO i SIGURNO OTVARANJE Hormuškog tjesnaca, slažem se obustaviti bombardiranje i napad na Iran na razdoblje od dva tjedna. Ovo će biti obostrano PRIMIRJE!”
Trump je pritom dodatno naglasio razloge za takav potez:
“Razlog za to je što smo već ispunili i nadmašili sve vojne ciljeve, te smo vrlo blizu konačnog sporazuma o dugoročnom MIRU s Iranom i MIRU na Bliskom istoku. Primili smo prijedlog od 10 točaka iz Irana i vjerujemo da je to izvediva osnova za pregovore. Gotovo sve točke dosadašnjih nesuglasica između Sjedinjenih Država i Irana su usuglašene, ali dvotjedno razdoblje omogućit će da se sporazum finalizira i zaključi. U ime Sjedinjenih Američkih Država, kao predsjednik, i također predstavljajući zemlje Bliskog istoka, čast mi je što je ovaj dugoročni problem blizu rješenja.”
Pakistan kao ključni posrednik
Prema dostupnim informacijama, upravo su pakistanski premijer Šehbaz Šarif i vojni vrh odigrali ključnu ulogu u smirivanju situacije. Oni su izravno apelirali na Washington da odgodi napad, dok su istovremeno prenijeli Teheranu uvjete za deeskalaciju.
Uvjet koji je bio presudan bio je potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu.
Iran prihvaća pregovore, ali bez povjerenja
Iranske vlasti potvrdile su da prihvaćaju dvotjedno primirje i početak pregovora, ali uz jasnu rezervu prema američkoj strani.
U službenoj izjavi stoji:
“Na najvišoj razini odlučeno je da će Iran voditi pregovore s američkom stranom u Islamabadu tijekom dva tjedna i isključivo na temelju tih načela.”
Dodaje se i kako to nije kraj rata, nego tek faza pregovora, koji počinju 11. travnja u Islamabadu.
Istaknuto je i da je američka strana prihvatila iranski plan od deset točaka, što je u Teheranu predstavljeno kao “pobjeda za Iran”.
Oštre prijetnje unatoč dogovoru
Iako je postignut dogovor, poruke iz Irana ostaju iznimno oštre i bez prostora za opuštanje.
“Ako predaja neprijatelja na terenu postane odlučujuće političko postignuće u pregovorima, zajedno ćemo slaviti ovu veliku povijesnu pobjedu. U suprotnom ćemo se boriti rame uz rame na terenu dok se ne ispune svi zahtjevi iranskog naroda. Naše su ruke na okidaču, i čim neprijatelj napravi i najmanju pogrešku, odgovorit će se punom snagom.”
Iranski ministar vanjskih poslova dodatno je naglasio uvjet sigurnosti plovidbe:
“Ako se napadi na Iran zaustave, naše moćne oružane snage će prekinuti svoje obrambene operacije.”
Dodao je i da će prolazak kroz Hormuški tjesnac biti moguć tijekom dva tjedna, ali uz koordinaciju s vojskom.
Nejasna uloga Izraela i stanje u regiji
Još uvijek nema jasne potvrde kako će se primirje odraziti na druge dijelove regije. Posebno je neizvjesna situacija u južnom Libanonu, gdje traje sukob između Hezbolaha i izraelskih snaga.
Američki i izraelski mediji navode da je Izrael navodno pristao na primirje, no službene potvrde nema. Također nije jasno odnosi li se dogovor i na to područje.
U međuvremenu, izraelske vlasti ranije su najavljivale stvaranje sigurnosne zone uz granicu, što dodatno komplicira širu sliku pregovora.
