Rast cijena stanova i kuća u Europskoj uniji ne jenjava, a Hrvatska se ponovno našla među državama s najvećim poskupljenjem. Novi podaci otkrivaju koliko je tržište ubrzalo i gdje su skokovi bili najizraženiji.
Rast u cijeloj Europskoj uniji
Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 5,5 posto u posljednjem kvartalu 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Taj trend dolazi nakon razdoblja usporavanja, ali i promjena na financijskom tržištu.
Prema riječima stručnjaka, ključni okidač bio je povratak kupaca. “Kretanja cijena krajem 2025. bila su oblikovana poboljšanjem uvjeta financiranja, što je dovelo do povratka potražnje”, izjavio je Michael Polzler, izvršni direktor jedne tvrtke za nekretnine.
Dodao je i važan faktor koji je dodatno pogurao tržište: “stabilizirale kamatne stope”, što je potaknulo kupce na donošenje odluka o kupnji.
Gdje su cijene najviše eksplodirale?
Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj. Prema dostupnim podacima, cijene su ondje porasle za čak 21,2 posto, što tu zemlju svrstava na sam vrh Europe.
Razlog takvog skoka leži u kombinaciji državnih mjera i interesa investitora. “Mađarska, kao vodeća zemlja, posljednjih je godina poticala programe subvencioniranog vlasništva nad stanovima, što je povećalo potražnju uz snažnu aktivnost investitora”, pojasnila je Kate Everett-Allen, voditeljica istraživanja europskog stambenog tržišta.
Takve politike dodatno su ubrzale tržište i dovele do snažnog rasta cijena.
Hrvatska među rekorderima rasta
U skupini država s najvećim rastom istaknula se i Hrvatska. Cijene nekretnina porasle su za 16,1 posto, čime se Hrvatska svrstala među najbrže rastuća tržišta u europodručju.
Uz Hrvatsku, snažan rast zabilježen je i u Portugalu s 18,9 posto, dok je Španjolska ostvarila povećanje od 12,9 posto.
Stručnjaci ističu da je rast u tim zemljama koncentriran na najtraženijim lokacijama. Radi se ponajprije o urbanim središtima i obalnim područjima, gdje je potražnja najveća.
Gradovi i obala pod najvećim pritiskom
U Portugalu su cijene posebno rasle u Lisabonu i Portu, gdje je ponuda ograničena, a potražnja stalno visoka. Dodatni poticaj dolazi i iz državnih mjera koje podupiru kupce.
Slična situacija zabilježena je i u Španjolskoj. Gradovi poput Valencije i Madrida nadmašili su nacionalne prosjeke, zahvaljujući snažnoj domaćoj i međunarodnoj potražnji.
U tim područjima kontinuirana strana ulaganja dodatno jačaju pritisak na cijene, čineći nekretnine sve skupljima.
Ostale zemlje s dvoznamenkastim rastom
Osim vodećih tržišta, niz država bilježi rast iznad 10 posto. Među njima su Slovačka s 12,8 posto, Bugarska s 12,6 posto, Latvija s 11 posto, Litva s 10,8 posto i Češka s 10,4 posto.
Istodobno, u nekim zemljama rast je bio umjereniji, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Danska je zabilježila 7,6 posto, Irska 7 posto, Rumunjska 6,7 posto, a Nizozemska 6,2 posto.
Blago iznad prosjeka bile su i Malta, Cipar, Slovenija i Norveška, gdje su povećanja iznosila između 5,7 i 6,1 posto.
Što pokreće tržište nekretnina?
Povratak potražnje, stabilnije kamatne stope i aktivnost investitora ključni su faktori koji su obilježili kraj 2025. godine. Uz to, ograničena ponuda u velikim gradovima i na atraktivnim lokacijama dodatno potiče rast cijena.
Takvi trendovi vidljivi su diljem Europe, ali najizraženiji su u državama s jakim turističkim sektorom i velikim interesom stranih kupaca.
