Novi mađarski premijer Peter Magyar otvoreno je prozvao Viktora Orbana zbog zahlađenja odnosa s Hrvatskom i najavio pokušaj novog početka sa Zagrebom. Uz poruku o jačem okretanju Europi, otvorio je i teme koje su godinama opterećivale bilateralne odnose.
Oštra poruka nakon izborne pobjede
Nakon uvjerljive pobjede svoje stranke Tisza na parlamentarnim izborima, Peter Magyar izjavio je da želi da taj rezultat označi početak “novog doba” za Mađarsku. U Budimpešti se posebno osvrnuo na Hrvatsku i odnose koji su, kako je rekao, pod Orbanom ozbiljno zahladili.
“Smatram da je povijesni zločin Viktora Orbana što su tako zahladili odnosi između Hrvatske i Mađarske, koji su prije bili odlični”, rekao je Magyar.
Odmah zatim poslao je i smirujuću poruku prema Zagrebu.
“Gledajmo u budućnost i poboljšajmo naše odnose”, dodao je, uz najavu da će hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pozvati u posjet što prije.
Zaokret prema Europi i nove najave
Magyar je rezultat izbora opisao kao jasnu odluku građana za promjenu političkog smjera i snažnije približavanje Europskoj uniji. Govorio je o “promjeni režima” i povratku zemlje europskom putu, a među prvim potezima najavio je priključenje Europskom javnom tužiteljstvu te ured za povrat državne imovine. Reuters navodi da je Tisza osvojila dvotrećinsku većinu, što novoj vlasti otvara prostor za duboke promjene.
Promjena vlasti dolazi nakon 16 godina Orbanove neprekinute vladavine, a Reuters taj ishod opisuje kao jedan od najvećih političkih preokreta u suvremenoj Mađarskoj. Novi premijer pritom zagovara postupno smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti i plinu do 2035. godine, što je i dio programa Tisze.
INA, MOL i slučaj Hernadi ostaju otvoreni
Na konferenciji je otvoreno i pitanje Zsolta Hernadija, čelnika MOL-a kojeg Hrvatska traži u sklopu dugogodišnjeg spora. Na upit novinara N1 Hrvoje Krešić. , Magyar je odgovorio oprezno i dao naslutiti da će se tom pitanju baviti kada preuzme dužnost.
“Imao sam sreće susresti se i razgovarati s gospodinom Plenkovićem. INA-MOL je dugačka priča i imamo lekcije koje treba naučiti. Recimo, platiti sve one naknade štete na međunarodnoj razini koje su dosuđene. Moram provjeriti, znam samo da nije slučajnost da Hernadi nije izručen. Oni su odlučili da Sanader nije bio objektivan, ali da se ne trči pred rudu. Ovo su vrlo povjerljive informacije koje meni nisu poznate, ali čim počnemo s radom ja ću se tome posvetiti”, rekao je Magyar.
Tema energetike i dalje je jedna od ključnih točaka odnosa dviju država. Reuters je početkom ožujka objavio da se MOL nakon prekida dotoka ruske nafte kroz Družbu krajem siječnja morao snažnije osloniti na hrvatski Janaf, dok su sporovi oko kapaciteta i uvjeta transporta ostali otvoreni.
Sporna karta i poruka o povijesti
Magyar se osvrnuo i na kartu tzv. Velike Mađarske u uredu premijera, temu koja već godinama izaziva prijepore u regiji. Rekao je da u takvim prikazima ne vidi politički revizionizam, nego dio mađarske povijesne memorije.
“Mađarska ima svoju povijest, takve karte mogu se vidjeti na mnogim mjestima. Ne negiramo proteklih tisuću godina”, rekao je, uz dodatak da to ne znači teritorijalne pretenzije.
Govoreći o širem povijesnom kontekstu, naveo je i da Mađari razdoblje Austro-Ugarske često pamte kao “zlatno doba”, uz poruku da se odnosi sa susjedima ne bi smjeli kvariti zbog povijesnih zemljovida. Ta karta veže se uz granice Kraljevine Mađarske prije Prvog svjetskog rata i prije Trianonskog ugovora iz 1920., nakon kojeg je Mađarska izgubila velik dio teritorija i stanovništva. Britannica navodi da je zemlja tada ostala bez približno dvije trećine dotadašnjeg prostora.
Prvi signali prema Zagrebu
Magyar je potvrdio da se već susreo s Andrejom Plenkovićem i sada najavljuje konkretnije korake prema poboljšanju odnosa. U Budimpešti i Zagrebu pritom su, prema informacijama iz diplomatskih krugova navedenima u izvornom tekstu, svjesni da rješenja neće doći brzo i da će za ozbiljan pomak trebati pažljivo pripremljen bilateralni sastanak.
Reuters navodi da se nakon Magyarove pobjede očekuje otopljavanje odnosa Budimpešte s Bruxellesom, što bi moglo imati odjek i na odnose sa susjedima, uključujući Hrvatsku.
