Hrvatsko tržište rada i dalje traži ljude punom snagom, a procjene koje stižu iz ekonomskih krugova otkrivaju koliko bi problem mogao postati velik. U isto vrijeme, podaci pokazuju koja se zanimanja najteže popunjavaju, gdje je pritisak najveći i zašto se sve češće govori o stranim radnicima kao nužnosti.
Procjena koja otvara veliko pitanje tržišta rada
U idućih 20 godina Hrvatskoj bi moglo nedostajati oko 400 tisuća radnika, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. U istupima s tog skupa naglašen je i pritisak koji dolazi iz demografskih i migracijskih trendova, zbog čega se sve češće računa na dolazak radne snage iz inozemstva.
Takva očekivanja prate i podaci sa samog tržišta rada. U dosadašnjih deset mjeseci te godine najveća je potražnja bila u prerađivačkoj industriji, obrazovanju te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, a potrebe u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba za radnicima.
Prodavači, čistačice i konobari na samom vrhu
Iz HZZ-a navode da se trend rasta potražnje za radnicima nastavio i te godine. Među svim zanimanjima najviše su se tražili prodavač, čistačica i konobar, a upravo ta tri zanimanja čine 17 posto ukupnog broja traženih radnika. Najizraženija potražnja bilježila se na području Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, što se povezuje i s najvećom koncentracijom stanovništva.
U HZZ-u posebno izdvajaju sezonski i stalni pritisak na Jadranu, ali i manjak kadra koji nije vezan samo uz turističke mjesece. “Na području jadranske obale tijekom ljetne sezone najviše nedostaju zanimanja povezana s turizmom kao što su kuhari, konobari, barmeni, sobari, čistači, prodavači, slastičari, mesari, pekari itd. A tijekom cijele godine na Jadranu nedostaju medicinske sestre, zdravstveno-laboratorijski tehničari i farmaceutski tehničari, što vrijedi i za kontinentalne dijelove zemlje”, kažu u HZZ-u.
Građevina i industrija među najpogođenijima
Na kontinentu je posebno vidljiv nedostatak građevinskih zanimanja. Poslodavci teško pronalaze zidare, tesare, ličioce-soboslikare, tapetare, keramičare, armirače, zavarivače, krovopokrivače, podopolagače, izolatore, limare, fasadere, klesare, stolare, elektroinstalatere, vodoinstalatere, instalatere grijanja i klimatizacije, montere suhe gradnje, rukovatelje građevinskim strojevima i vozače motornih vozila. Sličan manjak vidi se i ondje gdje je snažna prerađivačka industrija, pa nedostaju bravari, strojobravari, tokari i CNC operateri, dok je u cijeloj zemlji raširen manjak automehaničara, autolimara, autoelektričara, autolakirera i automehatroničara.
Dodatni kontekst daju i službeni popisi zanimanja za koja poslodavci u nizu slučajeva ne moraju provoditi test tržišta rada. Na toj su listi upravo brojna građevinska i tehnička zanimanja, među njima zidar, tesar, armirač, zavarivač, fasader, rukovatelj građevinskim strojevima, stolar, krovopokrivač, vodoinstalater i elektroinstalater, što potvrđuje koliko je manjak tih radnika dugotrajan i široko rasprostranjen.
Sve više oglasa, a strani radnici ulaze drugim kanalima
Analiza tržišta rada koju je objavio portal MojPosao pokazala je da je u prva tri kvartala te godine objavljeno više od 250.000 oglasa za posao, što je 4,2 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Kada se uklone višestruko objavljeni oglasi na različitim platformama, ostaje 198.000 jedinstvenih oglasa u prvih devet mjeseci. U istoj analizi naglašeno je da zapošljavanje stranih radnika često ide i alternativnim kanalima, preko agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj, kojih je tada u Hrvatskoj bilo više od 600.
Službene procedure dodatno pokazuju koliko je taj model postao važan. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova i državnog portala, za zapošljavanje državljana trećih zemalja ključne su dozvole za boravak i rad, a u postupku se pribavlja i mišljenje HZZ-a, osim u slučajevima kada se primjenjuju zakonske iznimke.
Broj nezaposlenih i dalje visok unatoč velikoj potražnji
U trenutku na koji se odnose ti podaci, u Hrvatskoj je bilo 111.979 nezaposlenih osoba. Istodobno, tržište je pokazivalo snažnu potrebu za radnicima u trgovini, ugostiteljstvu, zdravstvu, obrazovanju, građevini i industriji, što jasno pokazuje da broj nezaposlenih sam po sebi ne znači i lako popunjavanje radnih mjesta.
