Energetska kriza trese kontinent, a Bruxelles priprema paket koji bi mogao promijeniti svakodnevicu milijuna građana. Najavljuju se ograničenja vožnje, niže temperature grijanja i poticaji za javni prijevoz.
Bruxelles ubrzava plan za smanjenje potrošnje energije
U institucijama Europske unije ubrzano se priprema izvanredni energetski paket kojim se želi odgovoriti na posljedice krize izazvane sukobom na Bliskom istoku. Paket bi, prema najavama, trebao biti predstavljen već u srijedu.
U fokusu prijedloga nalaze se mjere za smanjenje potrošnje goriva, koje uključuju širok raspon promjena u svakodnevnom životu građana i poslovanju.
Prema dostupnim informacijama, Europska komisija smatra da su takve mjere najbrži i najjeftiniji način smanjenja ovisnosti o uvoznim energentima.
Dani bez automobila i nova pravila za promet
Među konkretnim prijedlozima ističu se dani bez automobila u gradovima, ali i širenje biciklističke infrastrukture. Planira se i poticanje korištenja teretnih bicikala za dostavu, čime bi se dodatno smanjila potrošnja goriva.
U dokumentu se naglašava važnost edukacije vozača. Predviđene su i lekcije o „ekološkoj“ vožnji, kojima bi se građane učilo kako voziti učinkovitije i trošiti manje goriva.
„Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve učestalijim energetskim šokovima“
Ova poruka jasno pokazuje ozbiljnost situacije u kojoj se Unija trenutno nalazi.
Rad od kuće i ograničenja putovanja
Jedna od značajnijih preporuka odnosi se na organizaciju rada. Dokument potiče države članice da uvedu barem jedan dan rada od kuće tjedno.
Uz to, predlaže se i ograničavanje službenih putovanja zrakoplovom, kao i dodatno poticanje korištenja javnog prijevoza.
U tom kontekstu, Komisija sugerira da bi države mogle smanjiti cijene javnog prijevoza ili ga za određene skupine učiniti besplatnim, kako bi se građane odvratilo od korištenja osobnih automobila.
Uštede u grijanju i prometu roba
Mjere ne staju samo na prometu. Plan uključuje i smanjenje temperature grijanja u javnim i poslovnim zgradama, kao i prilagodbu klimatizacijskih sustava.
Posebna pažnja posvećena je pomorskom prometu. Predlaže se da teretni brodovi plove sporije, čime bi se značajno smanjila potrošnja goriva.
Razlog za ove poteze leži u poremećajima na globalnom tržištu energije. Sukobi u regiji Perzijskog zaljeva utječu na proizvodnju i transport čak petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što uzrokuje rast cijena i nestašice goriva.
Ogromni troškovi i upozorenja iz vrha EU
Podaci pokazuju razmjere problema. Europska unija je tijekom 2025. godine za uvoz energije potrošila više od 330 milijardi eura, dok je od početka sukoba u Iranu izdvojeno dodatnih 22 milijarde eura za fosilna goriva.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na ozbiljnost situacije.
„To pokazuje ogroman utjecaj koji ova kriza ima na naše gospodarstvo“
Istaknula je i da bi problemi povezani s Hormuškim tjesnacem mogli potrajati i nakon smirivanja sukoba.
Pomoć građanima i dugoročne promjene
Uz mjere štednje, Komisija predlaže i zaštitu potrošača. Državama članicama preporučuje se uvođenje energetskih bonova, dohodovne pomoći i privremenih zabrana isključenja električne energije.
Također se spominje mogućnost smanjenja poreza na električnu energiju i čiste tehnologije, kako bi se ublažio udar na kućanstva.
Dugoročno, plan uključuje i bolju koordinaciju skladištenja plina, puštanje naftnih zaliha te ubrzano uvođenje domaćih izvora energije, poput geotermalne energije i obnovljivog vodika.
U dokumentu se navode i potencijalne promjene sustava trgovanja emisijama te mogućnost uvođenja poreza na izvanredne profite energetskih kompanija.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen već je ranije upozorio na težinu situacije, nazvavši je „vrlo ozbiljnom situacijom“, uz napomenu da kraj krize još nije na vidiku.
