Europska unija usvojila je 20. paket sankcija protiv Rusije, a iz Moskve je odmah stigao oštri odgovor prepun upozorenja. Ruska diplomatska misija pri EU optužila je Bruxelles za kršenje međunarodnog prava i najavila konkretne posljedice.
Orbánova blokada konačno skinuta
Dva su ključna trenutka otključala zamrznutu situaciju u Bruxellesu. Prvo je Ukrajina popravila naftovod Družba, koji Mađarsku i Slovačku opskrbljuje ruskom naftom po povoljnim uvjetima. Odmah potom, odlazeći mađarski premijer Viktor Orbán povukao je dvomjesečnu blokadu zajma od 90 milijardi eura namijenjenoga Kijevu. Dvije trećine tog iznosa, točnije 60 milijardi eura, predviđeno je za vojnu pomoć, a preostalih 30 milijardi za financiranje rada ukrajinske države i osnovnih javnih usluga.
Naftovod je bio oštećen u ruskom napadu dronovima krajem siječnja, a Orbán je popravak koristio kao povod za blokiranje i zajma i sankcija. Napetost je kulminirala tjednima uoči mađarskih parlamentarnih izbora 12. travnja, kada je Orbán zaoštrio retoriku prema Bruxellesu i Kijevu. Kao dodatan pritisak, Mađarska je zaplijenila dva oklopna vozila u vlasništvu Oschadbanke, ukrajinske državne štedionice, i uhitila sedam pratitelja konvoja koji je iz Beča u Kijev prevozio desetke milijuna eura u gotovini i zlatne poluge. Budimpešta je sugerirala da je posrijedi pranje novca.
Mađarski birači preokrenuli ploču
Izbori 12. travnja donijeli su povijesni preokret: Péter Magyar i njegova oporbena stranka Tisza premoćno su pobijedili, okončavši 16-godišnju Orbánovu vladavinu. Budući premijer znatno je naklonjeniji europskim integracijama od svog prethodnika, što je u Bruxellesu dočekano s vidljivim olakšanjem. Nakon njegova izbornog uspjeha, put za formalno usvajanje zajma i novih sankcija bio je slobodan.
Novi instrument koji je razljutio Moskvu
Uz zajam, EU je istovremeno izglasao 20. paket sankcija, koji je u Moskvi ocijenjen kao posebno provokativan. Ovaj paket, prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, cilja na energetiku, financije, trgovinu, obrambenu industriju i mehanizme zaobilaženja sankcija. Uključuje osnovu za buduću potpunu zabranu pomorskih usluga za prijevoz ruske sirove nafte, u koordinaciji sa skupinom G7. Na popis sankcioniranih dodano je 60 fizičkih i pravnih osoba koje podržavaju ruski vojni i industrijski kompleks, kao i 20 kreditnih i financijskih institucija.
No najveći kamen spoticanja za Moskvu je takozvani instrument protiv zaobilaženja sankcija — novost uvedena prvi put u okviru ovog paketa.
“Gospodarska prisila” i prijetnja bumerangom
Ruska diplomatska misija pri EU odmah je reagirala oštrim priopćenjem. Optužili su Bruxelles da je tim instrumentom sebi dao pravo jednostranog ograničavanja izvoza robe i tehnologije iz EU u treće zemlje, pod izlikom da te zemlje predstavljaju “visok rizik” za zaobilaženje sankcija.
“Europska unija još jednom je pokazala potpuno nepoštovanje međunarodnog prava i Povelje UN-a”, navela je ruska misija, dodavši da je nova mjera u biti “gospodarska prisila i izvanteritorijalna primjena ograničenja EU protiv suverenih država s ciljem nanošenja štete našoj zemlji”.
Posebno oštro zvučao je dio priopćenja koji se tiče energetske politike:
“Rusko gospodarstvo ima veliku razinu otpornosti, što se, između ostalog, potvrđuje uspjesima ruske vojske tijekom posebne vojne operacije. Istodobno, dužnosnici EU trebali bi razmisliti o budućnosti gospodarstva Europske unije i cijelog europskog projekta. To je osobito važno u uvjetima destabilizacije globalnih energetskih tržišta, kada birokracija EU nameće državama članicama zabranu kupnje ruskih ugljikovodika umjesto da se usredotoči na dobrobit običnih europskih građana. Gospodarske realnosti i vrijeme postavit će sve na svoje mjesto – ‘bumerang’ će se vratiti onima koji su ga tako nepromišljeno bacili. Želimo naglasiti da će sve nezakonite radnje Europske unije protiv naše zemlje nesumnjivo dobiti odgovarajući i pravodoban odgovor.”
Sankcije koje mijenjaju pravila igre
Uz mjere usmjerene na Rusiju, novi paket donosi i restriktivne mjere vezane uz kriptovalute i platforme za njihovu razmjenu, kojima se nastoji onemogućiti zaobilaženje sankcija digitalnim kanalima. Proširena je i lista brodova tzv. ruske flote u sjeni, koja sada broji ukupno 640 plovila. Na popis su dodana i dva entiteta optužena za ruske propagandne i dezinformacijske aktivnosti: medijska platforma Euromore te Zaklada za potporu i zaštitu prava sunarodnjaka u inozemstvu (Pravfond).
Ruska misija podsjetila je da, prema njezinom stajalištu, jedino sankcije donesene odlukom Vijeća sigurnosti UN-a imaju legitimitet u međunarodnom pravu.
