Napetosti između Washingtona i Berlina ponovno su eksplodirale nakon novih poruka Donalda Trumpa o mogućem smanjenju američke vojne prisutnosti u Njemačkoj, dok je Friedrich Merz iz Münstera poslao jasan signal da Berlin ne planira odstupiti od savezništva sa SAD-om ni pod pritiskom sve žešćih političkih udara.
Berlin smiruje buru, ali poruka Washingtonu je jasna
Njemački kancelar Friedrich Merz našao se pod snažnim pritiskom nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno otvorio pitanje američkih vojnika u Njemačkoj. Iako tijekom govora u Münsteru nije izravno spomenuo Trumpa, gotovo cijelo obraćanje bilo je posvećeno jednoj poruci: Njemačka ostaje čvrsto uz SAD i NATO.
“U ovim iznimno burnim vremenima vodimo se jasnim kompasom. Taj kompas i dalje je usmjeren na jedinstveni NATO i pouzdano transatlantsko partnerstvo”, rekao je Merz.
Više puta naglasio je kako Njemačka djeluje “rame uz rame” sa Sjedinjenim Državama i ostalim partnerima, uz postojanje “bliskog i povjerljivog kontakta”, posebno s Washingtonom. Kao znak nastavka suradnje izdvojio je i nedavni posjet visokog zapovjednika američkih oružanih snaga istoj vojnoj bazi.
Sukob je buknuo zbog Irana
Politički prijepor između dvojice čelnika razbuktao se početkom tjedna nakon Merzovih izjava o Iranu. Njemački kancelar tada je poručio da Teheran ponižava SAD odugovlačenjem pregovora u sklopu rata između SAD-a i Izraela protiv Irana.
Trump je reagirao iznimno oštro, ustvrdivši da Merz “misli da je u redu da Iran ima nuklearno oružje” te dodao da “ne zna o čemu govori”. Potom je na Truth Socialu objavio da Washington razmatra smanjenje broja američkih vojnika raspoređenih u Njemačkoj.
Nakon toga Merz je značajno promijenio ton prema Iranu. Ovoga puta jasno je poručio da Iran “mora sjesti za pregovarački stol” i da “više ne smije držati regiju, a u konačnici ni svijet, taocem svojih interesa”. Pritom je posebno istaknuo da Berlin djeluje u bliskoj koordinaciji sa saveznicima, prije svega sa SAD-om.
Njemačka vojska pred velikim zaokretom
Uz vanjskopolitičke poruke, Merz je otvorio i pitanje njemačke obrane. Naglasio je da Bundeswehr mora biti spreman “boriti se već večeras”, ali i dugoročno se pripremati za nove sigurnosne izazove.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada Europa sve ozbiljnije razmatra mogućnost da se više osloni na vlastite vojne kapacitete. Trump već godinama kritizira europske saveznike zbog razine obrambene potrošnje i više je puta dovodio u pitanje opseg američkog angažmana na kontinentu.
Američke baze u Njemačkoj ostaju ključne
Na europskom tlu trenutačno se nalazi između 80.000 i 100.000 američkih vojnika, a Njemačka je jedno od najvažnijih strateških središta. Ondje se nalaze ključna američka zapovjedništva za Europu i Afriku, zračna baza Ramstein, medicinski centar u Landstuhlu, kao i američki nuklearni projektili.
Sigurnosni analitičari smatraju da bi stvarno povlačenje bilo teško provedivo. Ed Arnold iz londonskog instituta RUSI upozorio je da SAD iz njemačkih baza ostvaruje veliku logističku i operativnu korist, osobito za aktivnosti na Bliskom istoku, zbog čega se Trumpove izjave prije svega promatraju kao sredstvo političkog pritiska.
Europa sve više strahuje zbog sigurnosne budućnosti
Rat u Iranu dodatno je pojačao zabrinutost europskih saveznika. Poseban strah izaziva mogućnost da bi veće američko usmjeravanje prema Bliskom istoku moglo oslabiti obranu Europe u trenutku pojačanih sigurnosnih prijetnji iz Rusije.
Zbog toga europske države, uključujući Njemačku, ubrzano povećavaju ulaganja u obranu i pripremaju se za veću odgovornost u očuvanju sigurnosne arhitekture kontinenta.
