Sukob koji je uzdrmao Bliski istok otvorio je Ukrajini nova vrata. Dok su Trump i Washington fokus prebacili na Iran, Volodimir Zelenski iskoristio je krizu za vojno, političko i financijsko jačanje Kijeva.
Zelenski u Zaljevu povukao potez koji mijenja odnose
Usred američko-izraelskog rata u Iranu, Volodimir Zelenski pojavio se u Saudijskoj Arabiji s jasnim ciljem. U trenutku kada je pozornost velikih sila bila usmjerena prema Bliskom istoku, ukrajinski predsjednik pokušao je svoju zemlju pozicionirati kao ključnog partnera državama izloženima iranskim projektilima i dronovima.
Na platformi X poručio je da je svrha njegova puta “jačanje zaštite života”.
Kijev tvrdi da je potom sklopio sporazume sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, a suradnja uključuje razmjenu znanja i tehnologije povezanih s bespilotnim letjelicama. Cilj je jačanje obrambenih partnerstava i otvaranje prostora za unosne vojne ugovore.
“Želimo pomoći zaljevskim državama u obrani. Nastavit ćemo graditi takva partnerstva i s drugim zemljama”, izjavio je Zelenski.
Rat koji je prvo prijetio Kijevu, a zatim mu otvorio priliku
Na početku je izgledalo da će iranski rat dodatno otežati položaj Ukrajine. Postojala je bojazan da će Donald Trump zanemariti pregovore između Moskve i Kijeva, dok bi Rusija mogla profitirati zbog rasta cijena nafte.
Zbog poremećaja oko Hormuškog tjesnaca Moskva je uspjela prodavati više nafte po višim cijenama, a obnovljena američka izuzeća omogućila su pojedinim državama nastavak kupnje ruske energije unatoč sankcijama.
No, Ukrajina je ponovno pronašla prostor za manevar. Kijev je ratno iskustvo s dronovima pretvorio u izvozni i diplomatski kapital, nastojeći se ojačati prije mogućih pregovora s Rusijom.
Ukrajinski dronovi postali roba od strateške vrijednosti
Zelenski je upozorio da se zaljevske države suočavaju s istom vrstom prijetnje kakvu Ukrajina trpi godinama, uključujući napade iranskim dronovima poput Shaheda-136, koji je Rusija masovno koristila.
Prema njegovim tvrdnjama, presretanje takvih letjelica moguće je sustavima od 10.000 dolara, dok napadački dronovi stoje između 80.000 i 130.000 dolara. Ta razlika privukla je pažnju saveznika.
U travnju je Ukrajina osigurala i velike europske sporazume. S Norveškom je dogovoren paket vrijedan 8,6 milijardi dolara, dio šire potpore do 2030., dok je s Njemačkom sklopljen posao vrijedan 4,7 milijardi dolara koji uključuje dronove, projektile, softver i moderne obrambene sustave.
Napadi na rusku energetiku mijenjaju financijsku sliku rata
Kijev je iz bliskoistočnog sukoba izvukao još jednu važnu lekciju, udar na energetske prihode protivnika.
Ukrajinski dronovi dugog dometa sve češće ciljaju rusku naftnu infrastrukturu. Zelenski tvrdi da Rusija zbog toga trpi “kritične” milijarderske gubitke.
Iako je Rusija tijekom trećeg tjedna iranskog rata povećala prihode od izvoza nafte na 2,3 puta više od razine iz razdoblja prosinac-veljača, ukrajinski napadi već su u četvrtom tjednu smanjili rusku zaradu za milijardu dolara.
Istodobno je Kijev dobio i dugo blokirani zajam EU od 90 milijardi eura, ključan za kupnju i proizvodnju vojne opreme. Promjena vlasti u Mađarskoj, nakon poraza Viktora Orbána, otvorila je put tom financijskom paketu.
Trumpova obećanja blijede, a Kijev pokazuje nervozu
Iako je Trump ranije tvrdio da može završiti rat u Ukrajini u roku od 24 sata, fokus njegove administracije sve je više na Bliskom istoku.
Putovanja Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa prema Kijevu više su puta odgođena. Zelenski je takav pristup opisao kao “nepoštenim”.
Ukrajinu dodatno zabrinjava američka Strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj Rusija nije jasno označena kao glavna prijetnja. Umjesto trajnog mira, naglasak je stavljen na “stratešku stabilnost” i moguće partnerstvo s Moskvom.
Dok Kremlj pozdravlja takve signale, Rusija nastavlja pojačavati napade na ukrajinske civile i infrastrukturu. U europskim prijestolnicama raste bojazan da Moskva, čak i uz eventualni mir u Ukrajini, neće stati.
