Nepravomoćna presuda za ratni zločin izrečena je na Županijskom sudu u Osijeku, gdje je Željko Travica osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad hrvatskim braniteljima tijekom 1991. godine u Ceriću i Mirkovcima. Sud je zaključio da je sudjelovao u ubojstvima ratnih zarobljenika te u njihovom fizičkom i psihičkom zlostavljanju.
Presudu je izrekao predsjednik sudskog vijeća Davor Mitrović, koji je tijekom obrazloženja rekao da je tijekom postupka utvrđeno kako je Travica bio među osobama koje su sudjelovale u zločinima nad zarobljenicima.
Sud: “Nema dvojbe da ste sudjelovali u ubijanju”
Optužnica je Travicu teretila da je kao pripadnik Teritorijalne obrane Mirkovci sudjelovao u likvidaciji osmorice zarobljenih policajaca i pripadnika HOS-a te u brutalnom zlostavljanju zatočenih branitelja.
Sudac Mitrović istaknuo je da su iskazi svjedoka tijekom suđenja bili detaljni i međusobno podudarni.
“Nema dvojbe da ste vi jedna od osoba koje su sudjelovali u ubijanju ratnih zarobljenika.”
Dodao je i da su oštećenici detaljno opisivali zlostavljanja kojima su bili izloženi.
“Takve detaljne iskaze nije mogla izreći niti jedna osoba koja te događaje nije doživjela.”
Sud je odlučio da se Travici u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 5. studenoga 2024. godine, a određeno mu je i daljnje zadržavanje u istražnom zatvoru. Naloženo mu je i plaćanje sudskih troškova.
Povik u sudnici nakon presude
Nakon što mu je izrečena presuda, Travica je reagirao iz sudnice.
“Smrt fašizmu, sloboda normalnom čovjeku. Nisam kriv.”
Tijekom postupka odbacivao je krivnju i tvrdio da je još 1996. godine aboliran za oružanu pobunu. Zbog zdravstvenih problema završnu obranu nije iznio osobno, nego ju je pročitao njegov odvjetnik Marko Cvrković.
Travica je tvrdio da je u napadu na Cerić sudjelovao pod prisilom tadašnje JNA te da nije zlostavljao zarobljenike. U obrani se pozivao i na Ženevske konvencije.
Naglašavao je i svoju kasniju političku ulogu tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Podsjetio je da je 1997. godine izabran za načelnika Mirkovaca te tvrdio da smatra kako je proces protiv njega montiran.
Odvjetnik Cvrković zatražio je oslobađajuću presudu, navodeći da tijekom suđenja nisu potpuno razjašnjene okolnosti stradavanja zarobljenih vojnika. Obrana je upozorila i na, kako tvrdi, povredu prava na pravično suđenje jer sud nije prihvatio ispitivanje dijela svjedoka obrane.
Svjedoci opisivali brutalna zlostavljanja
Tužitelj Vinko Pejić odbacio je Travičinu obranu te naveo da su iskazi svjedoka bili jasni i usklađeni.
Prema navodima tužiteljstva, svjedoci su opisali kako je Travica pucao na zarobljenike, ispitivao ih i brutalno ih zlostavljao.
Posebno težak iskaz dao je svjedok Zoran Šorli, koji je tijekom suđenja opisao mučenje u zatočeništvu.
Naveo je da mu je Travica žicom vezao ruke, noge i vrat.
Potresno svjedočenje iznio je i Ivan Kopčić, koji je govorio o batinama i ponižavanju zarobljenika, uključujući tvrdnje o prisiljavanju zatočenika na krajnje ponižavajuće postupke.
Travica je tijekom obrane odbacio dio optužbi iznesenih na sudu.
“Laže da sam mu gurao mozak u usta.”
Tužiteljstvo je tijekom završnih riječi poručilo da smatra kako je Travičina krivnja u potpunosti dokazana te je zatražilo kaznu u skladu sa zakonom.
Uhićen u Francuskoj i izručen Hrvatskoj
Postupak protiv Travice dodatno je privukao pozornost nakon njegova uhićenja u Francuskoj u listopadu 2024. godine. Hrvatska je za njim ranije raspisala europski uhidbeni nalog, nakon čega je izručen hrvatskom pravosuđu.
Ratni zločini počinjeni tijekom okupacije istočne Slavonije i dalje su predmet sudskih postupaka u Hrvatskoj. Posljednjih godina hrvatsko pravosuđe intenziviralo je procese vezane uz zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima iz razdoblja Domovinskog rata, posebno na području Vukovarsko-srijemske županije.
Prema podacima Državnog odvjetništva, dio postupaka vodi se desetljećima nakon počinjenih zločina zbog dugotrajnog prikupljanja dokumentacije, pronalaska svjedoka i međunarodne pravne suradnje.
Nepravomoćna presuda Željku Travici može biti predmet žalbe, o kojoj će odlučivati viši sud.
