Analiza upozorava da bi Bjelorusija mogla otvoriti novu frontu protiv Ukrajine i dodatno iscrpiti ukrajinsku vojsku
Dok rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, sve više pažnje ponovno se usmjerava prema granici s Bjelorusijom. U analizi se upozorava da bi se Minsk, pod pritiskom Moskve, mogao izravno uključiti u rat i otvoriti novi napad sa sjevera.
Dodatnu zabrinutost izazvale su ovotjedne vježbe nuklearnog ratovanja pod ruskim vodstvom, u kojima sudjeluje i Bjelorusija. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna javno upozorio na mogućnost da bjeloruske snage pruže vojnu pomoć Rusiji.
Ruski napad na Kijev krenuo je iz Bjelorusije
Bjelorusija od početka invazije ima važnu ulogu u ruskim operacijama protiv Ukrajine. Još tijekom prvih tjedana rata 2022. godine ruske snage krenule su prema Kijevu upravo s bjeloruskog teritorija.
Iz tog smjera ruska vojska napredovala je prema Buči i Irpinu, mjestima koja su kasnije postala simbol ratnih zločina nad civilima.
Analiza podsjeća i da je Bjelorusija optužena za sudjelovanje u otmici ukrajinske djece, dok ruski dronovi i projektili i dalje koriste bjeloruski zračni prostor kako bi sigurnije gađali ciljeve u zapadnoj Ukrajini.
Napetosti su dodatno porasle još 2024. godine kada je Minsk, prema tvrdnjama iz analize, navodno mobilizirao trećinu svojih kopnenih snaga uz granicu s Ukrajinom.
Lukašenko između Kremlja i vlastitog naroda
Unatoč sve agresivnijim porukama iz Moskve i Minska, procjenjuje se da bi otvoreni ulazak Bjelorusije u rat bio vrlo riskantan za predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Takva odluka mogla bi izazvati veliko nezadovoljstvo unutar same zemlje i dodatno oslabiti njegovu poziciju. U analizi se navodi i da bjeloruska vojska nema ozbiljno borbeno iskustvo, dok je dio njezine najbolje opreme posljednjih godina završio u ruskim rukama zbog velikih gubitaka na bojištu.
S druge strane, ukrajinske snage posljednjih su godina značajno ojačale obranu sjeverne granice. Nakon iskustava iz 2022., duž granice s Bjelorusijom izgrađene su dodatne utvrde i obrambene linije.
Procjena je da bi eventualni pokušaj invazije za bjelorusku vojsku mogao završiti katastrofalno.
Dva scenarija mogućeg napada
U analizi se spominju dva moguća pravca eventualnog bjeloruskog uključivanja u rat. Prvi predviđa napad prema Kijevu.
Navodi se da je malo vjerojatno da bi Bjelorusija danas mogla ostvariti ono što Rusiji nije uspjelo 2022. godine, čak ni uz veći broj vojnika i snažniju vojsku. Ipak, sama prijetnja glavnom gradu mogla bi prisiliti Ukrajinu da premjesti dio vojske s ključnih bojišta prema obrani Kijeva.
Drugi scenarij odnosi se na mogući napad prema zapadnoj Ukrajini, s ciljem prekidanja ili otežavanja opskrbnih ruta iz Poljske.
Takav razvoj događaja mogao bi izazvati ozbiljne logističke probleme za Ukrajinu i natjerati je da desetke tisuća vojnika prebaci s drugih dijelova fronte.
U oba slučaja procjenjuje se da bi Rusija mogla profitirati čak i ako bjeloruske snage ne uspiju osvojiti teritorij.
NATO-u predložene hitne mjere
Analiza navodi i nekoliko prijedloga za zapadne saveznike Ukrajine. Kao prva mjera ističe se nastavak razmjene obavještajnih podataka o kretanjima bjeloruske vojske i političkim odlukama u Minsku.
Drugi prijedlog odnosi se na organizaciju iznenadnih vojnih vježbi NATO-a u Poljskoj, Litvi i Latviji, državama koje graniče s Bjelorusijom.
Cilj takvih vježbi, navodi se, ne bi bio prijetnja Minsku, nego demonstracija spremnosti Saveza i upozorenje koliko brzo situacija može izmaknuti kontroli.
Poseban naglasak stavljen je i na opskrbne pravce prema Ukrajini. Upozorava se da bi eventualni problemi na rutama preko Poljske povećali važnost alternativnih koridora kroz Rumunjsku.
“Ništa se više ne može isključiti”
Zaključak analize upozorava da je rat ušao u fazu u kojoj su mogući i scenariji koji su se ranije činili malo vjerojatnima.
Navodi se kako Rusija pokušava promijeniti situaciju na bojištu te da Ukrajina i njezini saveznici moraju biti spremni i na neočekivane poteze iz Minska.
