Novi obavještajni podaci bacili sjenu na američke tvrdnje o velikom vojnom uspjehu protiv Teherana
Američke procjene o razmjerima štete nanesene Iranu nakon operacije “Epic Fury” našle su se pod novim pritiskom nakon što su se pojavile informacije da Teheran mnogo brže obnavlja svoju vojnu proizvodnju nego što se ranije tvrdilo.
Pentagon je nakon napada govorio o velikom uspjehu i ozbiljnom uništenju iranske vojne infrastrukture. Admiral Brad Cooper tvrdio je da je uništeno čak 90 posto iranske vojne industrije te da će Iranu trebati godine za oporavak.
No novi izvještaji sada pokazuju drukčiju sliku.
Iran ponovno pokrenuo proizvodnju dronova
Prema američkim obavještajnim procjenama koje prenosi Jutarnji list, Iran je tijekom šestotjednog primirja uspio ponovno aktivirati dijelove proizvodnje napadačkih dronova.
Procjenjuje se da bi puna proizvodnja mogla biti obnovljena za oko šest mjeseci, a ne za više godina kako se ranije tvrdilo iz američkih vojnih krugova.
Reuters je pritom naglasio da informacije nije mogao neovisno potvrditi.
Posebnu pažnju izazvale su procjene da Iran i dalje raspolaže s približno polovinom svojih zaliha dronova, što znači da se i dalje radi o tisućama letjelica.
Istodobno su promijenjene i ranije procjene o uništenim raketnim lanserima.
Prema novim podacima, umjesto polovice, preživjele su čak dvije trećine lansera. Dio sustava nije bio uništen, nego zatrpan u podzemnim bazama, odakle su ih iranske snage tijekom primirja ponovno izvlačile i vraćale u funkciju.
“Narodski rečeno: Amerikanci i Izraelci su gađali jako, ali izgleda da nisu pogodili sve ono što su mislili da jesu.”
Podzemna infrastruktura postaje najveći problem
Nove procjene dodatno su otvorile pitanje stvarne snage iranske vojne infrastrukture.
Ako je Iran uspio u samo nekoliko tjedana ponovno pokrenuti dio proizvodnje, to upućuje na postojanje široke mreže podzemnih pogona, rezervnih dijelova i skrivenih baza.
U izvješćima se navodi da vojna industrija nije bila koncentrirana samo na površinske ciljeve, nego je velik dio kapaciteta očito ostao zaštićen ispod zemlje.
Jutarnji list navodi i da je gotovo cijeli arsenal krstarećih raketa za obalnu obranu ostao netaknut jer američka kampanja nije bila usmjerena na te ciljeve.
To dodatno povećava važnost Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom.
Spominju se Rusija i Kina
Obavještajni izvori u izvješćima spominju i moguću vanjsku pomoć Iranu.
Govori se o Rusiji i Kini, dok je, prema pisanju Jutarnjeg lista, izraelski premijer Benjamin Netanyahu javno optužio Kinu za isporuku komponenti za iranske projektile.
Kina je te optužbe odbacila i nazvala ih neutemeljenima.
Nove informacije izazvale su dodatnu zabrinutost jer otvaraju pitanje koliko je stvarno oslabljen iranski vojni sustav nakon višemjesečnih udara.
Washington i Tel Aviv suočeni s novim pitanjima
Objavljeni podaci pojačali su sumnje u tvrdnje da je Iran dugoročno vojno paraliziran.
Sve više pažnje sada se usmjerava na pitanje koliko se dugo vojni udari mogu nastavljati bez trajnog rješavanja problema.
“Ako se pokaže da je Iran samo usporen, a ne slomljen, onda se cijeli rat vraća na staro pitanje: koliko dugo se može gađati, a da se problem stvarno ne riješi?”
U američkim i izraelskim sigurnosnim krugovima sve se više raspravlja o tome koliko je stvarne vojne infrastrukture ostalo skriveno ispod zemlje i koliko brzo Iran može obnoviti kapacitete koji su bili pogođeni tijekom napada.
