Teheran postavio uvjet koji je uzdrmao pregovore
Napeti pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su zapeli na pitanju koje bi moglo odlučiti sudbinu cijelog dogovora. Teheran sada otvoreno traži oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznute imovine, i to odmah nakon objave sporazuma, bez čekanja i novih odgoda.
Prema informacijama koje kruže diplomatskim krugovima, iranska strana želi da joj se najprije oslobodi 12 milijardi dolara, dok bi preostalih 12 milijardi trebalo biti pušteno tijekom sljedećih 60 dana. Za iransko vodstvo to predstavlja ključnu garanciju da Washington neće ponovno promijeniti kurs kao prije nekoliko godina.
Podsjetimo, administracija Donalda Trumpa 2018. godine napustila je nuklearni sporazum s Iranom i ponovno uvela stroge sankcije Teheranu. Upravo zbog tog iskustva iranske vlasti sada traže konkretne financijske poteze prije bilo kakvog konačnog dogovora.
Novac postao glavna točka sukoba
Pregovori više nisu samo pitanje nuklearnog programa ili regionalne sigurnosti. U središtu svega sada je novac i pitanje povjerenja između dvije strane koje već desetljećima imaju izrazito napete odnose.
Iran ne želi samo diplomatska obećanja i političke izjave. Teheran traži da sredstva budu stvarno dostupna prije ozbiljnijeg približavanja završnom dogovoru oko nuklearnog programa, regionalnih napetosti i sigurnosti u Hormuškom tjesnacu.
Upravo je Hormuški tjesnac posljednjih mjeseci postao jedno od najosjetljivijih mjesta na svijetu. Kroz taj prolaz prolazi velik dio svjetske nafte, a svaka nova napetost odmah izaziva reakcije na energetskim tržištima.
Trump pod pritiskom saveznika i protivnika
Za Donalda Trumpa ovo predstavlja izuzetno neugodan politički trenutak. Ako prihvati iranske zahtjeve, protivnici bi ga mogli optužiti da je popustio Teheranu i praktično nagradio režim koji je tijekom krize izazvao ozbiljne poremećaje na svjetskom tržištu energije.
S druge strane, odbijanje iranskih uvjeta moglo bi potpuno srušiti pregovore i dodatno pogoršati sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku.
U američkim političkim krugovima već se osjeća nervoza zbog mogućeg razvoja događaja. Dio Trumpovih saveznika smatra da bi oslobađanje milijardi dolara prije konačnog nuklearnog sporazuma izgledalo kao znak slabosti.
Istodobno Iran pokušava iskoristiti pritisak vremena. Cijene nafte ostaju visoke, tržišta su osjetljiva na svaku novu vijest iz regije, a posrednici iz Katara i Pakistana pokušavaju održati pregovore živima.
Borba za povjerenje između Washingtona i Teherana
Cijela kriza više nije samo politička ili vojna. Velik dio pregovora sada se vodi oko pitanja međusobnog povjerenja.
Američka strana želi čvrsta jamstva da oslobođeni novac neće završiti u razvoju iranskog nuklearnog programa ili kod saveznika Teherana u regiji. Iran, s druge strane, tvrdi da se radi o njegovoj imovini i poručuje da bez ekonomskog olakšanja nema razloga za novo povjerenje prema Washingtonu.
Javnost je oko mogućeg dogovora podijeljena. Jedni smatraju da je bolje postići sporazum nego riskirati novi sukob i dodatnu energetsku krizu. Drugi upozoravaju da bi ovakvi ustupci mogli ojačati Iran i poslati poruku da se pritiskom i ucjenama mogu dobiti milijarde dolara.
Bliski istok ponovno na rubu nove krize
Donald Trump sada se nalazi između dvije politički vrlo teške opcije. Prihvaćanje dogovora moglo bi privremeno smiriti situaciju, ali bi ga moglo skupo stajati na domaćem političkom planu.
Odbijanje iranskih zahtjeva moglo bi izgledati odlučno, ali istodobno otvoriti prostor za novu eskalaciju napetosti na Bliskom istoku.
Svaka nova nestabilnost oko Hormuškog tjesnaca odmah izaziva zabrinutost na globalnim tržištima energije jer posljedice takvih kriza ne osjećaju samo Washington i Teheran, nego i ostatak svijeta.
