Jednadžba stara više od 60 godina ponovno je izazvala paniku diljem svijeta nakon što su mnogi povezali današnji rast populacije s upozorenjem o mogućem globalnom slomu. Znanstvenici su još 1960. predvidjeli datum koji danas mnogima zvuči jezivo blizu.
Znanstveni rad iz prošlog stoljeća ponovno izazvao zabrinutost
U vrijeme kada su svijetom dominirali strahovi od nuklearnog rata i hladnoratovskih sukoba, trojica istraživača sa Sveučilišta Illinois objavila su teoriju koja danas ponovno privlači ogromnu pažnju. Heinz von Foerster, Patricia M. Mora i Lawrence W. Amiot u studenom 1960. godine objavili su znanstveni rad u časopisu Science u kojem su upozorili na mogući globalni kolaps povezan s rastom svjetske populacije.
Prema njihovim izračunima, čovječanstvo bi moglo dosegnuti kritičnu točku upravo u petak, 13. studenoga 2026. godine. Njihovo upozorenje nije bilo povezano s asteroidima, izvanzemaljcima ni vulkanima, nego s problemom koji smatraju mnogo opasnijim i stvarnijim, a to je prenaseljenost planeta.
Znanstvenici su tada proučavali demografske trendove zapadnog svijeta i upozorili da medicinski napredak ubrzano povećava broj stanovnika na Zemlji. Smatrali su da bi rast populacije mogao dovesti do ozbiljnog manjka hrane i osnovnih resursa.
Broj stanovnika eksplodirao je u samo nekoliko desetljeća
Kada je rad objavljen 1960. godine, na Zemlji je živjelo oko tri milijarde ljudi. Danas je broj stanovnika premašio osam milijardi, a ozbiljniji pad rasta populacije još nije vidljiv.
Demografi procjenjuju da bi globalna populacija mogla početi padati tek oko 2080. godine, što dodatno pojačava rasprave o tome koliko su upozorenja iz prošlog stoljeća bila ozbiljna.
Teorija o mogućem kolapsu zbog rasta stanovništva nije nova. Još je britanski ekonomist Thomas Malthus krajem 18. stoljeća tvrdio da će čovječanstvo prije ili kasnije ostati bez hrane jer broj stanovnika raste mnogo brže od proizvodnje hrane.
Iako su tehnološki razvoj i moderna poljoprivreda dosad uspijevali pratiti potrebe čovječanstva, strah od takozvane maltuzijanske krize nikada nije potpuno nestao.
Bogataši grade bunkere i kupuju golema imanja
Dodatnu pažnju izazvale su informacije o ponašanju nekih od najbogatijih ljudi svijeta. Mnogi su upravo u tome vidjeli znak da dio elite ozbiljno razmišlja o mogućim globalnim krizama.
Mark Zuckerberg navodno je uložio gotovo 190 milijuna dolara u golemo imanje na Havajima gdje gradi luksuzni kompleks s podzemnim bunkerom, vlastitim izvorima energije i zalihama hrane.
Jeff Bezos kupio je nekretnine na sigurnim lokacijama na Floridi, dok je Larry Ellison praktički preuzeo havajski otok Lanai.
Takvi potezi posljednjih su godina postali tema brojnih rasprava na društvenim mrežama, posebno među onima koji vjeruju da bi budućnost mogla donijeti ozbiljne nestašice hrane, prostora i energije.
Apokaliptična predviđanja prate čovječanstvo tisućama godina
Povijest je prepuna najava smaka svijeta. Jedno od najstarijih zabilježenih upozorenja nastalo je prije gotovo 4800 godina, kada je pisac iz drevne Asirije tvrdio da mlađe generacije svojim ponašanjem vode civilizaciju prema propasti.
Kroz stoljeća su brojni proroci, vjerski vođe i samozvani vizionari najavljivali kraj čovječanstva. Među njima je bio i židovski vođa Simon bar Giora koji je vjerovao da će svijet nestati oko 70. godine.
Slična predviđanja pojavljivala su se i posljednjih godina, no većina ih nije imala nikakvu znanstvenu podlogu. Upravo zato teorija trojice američkih istraživača i danas izaziva posebnu nelagodu jer se temelji na stvarnim demografskim podacima.
Hoće li 2026. doista biti prijelomna godina?
Iako se brojna apokaliptična predviđanja kroz povijest nisu ostvarila, rasprave o rastu populacije, hrani i resursima postaju sve glasnije. Stručnjaci već godinama upozoravaju na klimatske promjene, rast potrošnje i pritisak na prirodne resurse.
Unatoč tome, zasad nema konkretnih dokaza da će upravo 2026. godina donijeti globalni kolaps. No činjenica da je jednadžba stara više od šest desetljeća ponovno postala tema diljem svijeta pokazuje koliko su ljudi i dalje osjetljivi na upozorenja o mogućoj budućnosti čovječanstva.
