Više od 20.000 stanovnika na jugu Irana ostalo je bez opskrbe pitkom vodom nakon američkog vojnog udara u blizini Hormuškog tjesnaca. Satelitske snimke i fotografije s terena pokrenule su ozbiljna pitanja o tome je li pogođena civilna infrastruktura i je li riječ o mogućem kršenju međunarodnog prava.
Uništene vodospreme na strateški važnom području
Napad izveden u ranim jutarnjim satima na južnoj obali Irana ostavio je ozbiljne posljedice za lokalno stanovništvo. Prema dostupnim podacima, uništeno je postrojenje za pitku vodu u blizini Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.
Istodobno kada su se dogodili udari, Središnje zapovjedništvo vojske SAD-a (CENTCOM) objavilo je na društvenoj mreži X da su u blizini tjesnaca izvedene vojne operacije. Navedeno je kako su u akciji sudjelovali zrakoplovi američke mornarice i ratnog zrakoplovstva koji su koristili “precizno vođeno streljivo”.
Nedugo nakon napada, iranski državni mediji izvijestili su da su pogođene vodospreme. Lokalni dužnosnici potvrdili su kako je zbog toga više od 20.000 stanovnika okolnog gradića i obližnjih sela ostalo bez pitke vode. Situaciju dodatno otežavaju visoke temperature koje ovih dana na tom području prelaze 38 stupnjeva Celzijevih.
Satelitske snimke otkrivaju što se nalazilo na lokaciji
Komercijalne satelitske snimke nastale prije udara prikazuju dva manja objekta u selu Bemani. Na njima su vidljive svijetloplave cijevi karakteristične za vodovodnu infrastrukturu, a njihov položaj na uzvisini izvan naselja odgovara funkciji vodosprema.
Prvi čovjek pokrajinske vodovodne uprave Abdulhamid Hamzehpur izjavio je da su upravo te dvije vodospreme uništene u napadu.
Naknadno objavljene snimke pokazuju razmjere štete. Na manjem objektu krov je potpuno urušen, dok se na većem vidi precizna rupa u središnjem dijelu krova. Autentičnost snimaka potvrđena je usporedbom s ranijim satelitskim fotografijama i lokacijskim podacima.
Pitanje koje otvara međunarodno pravo
Još uvijek nije poznato jesu li američke snage svjesno gađale vodovodne objekte ili nisu znale njihovu namjenu. Upravo zbog toga otvorena je rasprava o mogućim pravnim posljedicama.
Prema pravilima međunarodnog prava, namjerno gađanje civilne infrastrukture može se smatrati ratnim zločinom.
Zbog nedostatka službenih objašnjenja ostaje nejasno je li riječ o namjernom ciljanju ili o pogrešci tijekom vojne operacije.
Ostaci projektila upućuju na američku bombu
Dodatne detalje otkrili su ostaci na mjestu udara. Poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim objavila je fotografije dijelova projektila pronađenih nakon napada.
Stručnjaci organizacije Open Source Munitions Portal, koja prikuplja podatke o korištenom oružju u ratnim zonama, identificirali su ostatke kao dijelove američke bombe GBU-39.
Riječ je o navođenoj kliznoj bombi mase oko stotinu kilograma koja je poznata po velikoj preciznosti. Stručnjaci navode da se upravo takav tip streljiva podudara s oštećenjima vidljivima na objektima. Udar je probio krovove uz vrlo ograničenu štetu na okolnom prostoru.
Izolirana lokacija dodatno pojačava sumnje
Oba pogođena objekta nalaze se izvan naseljenog područja i u njihovoj neposrednoj blizini nema druge infrastrukture.
U vojnim analizama precizni pogoci u središte izoliranih građevina često se smatraju pokazateljem da je meta bila unaprijed odabrana. Zbog toga dio stručnjaka smatra kako okolnosti upućuju na ciljani napad.
Glasnogovornik CENTCOM-a kratko je poručio da je upoznat s izvještajima o šteti na vodovodnom postrojenju, no nije želio iznositi dodatne informacije.
U međuvremenu su lokalne vlasti pokrenule hitne mjere za opskrbu stanovništva. Hamzehpur je izjavio da su angažirane mobilne cisterne te da je izgrađena privremena opskrbna linija koja zaobilazi uništene vodospreme.
Prema njegovim riječima, radovi su završeni u roku od 12 sati, čime je omogućena ponovna dostava vode stanovnicima pogođenog područja.
