Nakon više od četiri godine rata pojavljuju se znakovi da Moskva prilagođava svoje ciljeve u Ukrajini. Dok se napadi iz zraka pojačavaju, stanje na bojištu pokazuje drukčiju sliku od one koju je Rusija predstavljala posljednjih godina.
Ruska ofenziva gubi tempo
Iako su ukrajinski gradovi i naselja mjesecima izloženi sve žešćim ruskim napadima, razvoj događaja na samoj bojišnici pokazuje da se rusko napredovanje suočava sa sve većim izazovima.
Više od četiri godine nakon početka invazije, objave ruskog ministarstva obrane o zauzimanju novih ukrajinskih mjesta postale su znatno rjeđe. U pojedinim sektorima bojišta ukrajinske snage uspjele su dodatno učvrstiti svoje položaje.
Podaci koje je analizirao američki Institut za proučavanje rata (ISW) pokazuju da je ruska vojska tijekom travnja i svibnja izgubila više teritorija nego što ga je osvojila. Iako se radi o ograničenim pomacima koji ne mijenjaju ukupnu sliku rata, oni ukazuju na probleme s kojima se suočavaju ruske snage.
Ruski vojni stručnjak Aleksandar Hramčihin upozorio je na spor tempo operacija.
“Napredovanje ruske vojske odvija se iznimno sporo”, rekao je za AFP.
Dronovi promijenili pravila ratovanja
Unatoč brojčanoj i tehničkoj prednosti ruske vojske, široka uporaba bespilotnih letjelica značajno je promijenila uvjete na bojištu.
Prema riječima Hramčihina, dronovi su stvorili svojevrsnu “mrtvu zonu” s obje strane linije bojišnice. Zbog toga je, kako smatra, teško očekivati znatno ubrzanje ruskog napredovanja osim u slučaju potpunog iscrpljivanja ukrajinskih resursa.
Sličnu ocjenu dao je i ISW, koji je početkom mjeseca naveo da su ukrajinske postrojbe uglavnom zaustavile rusku proljetno-ljetnu ofenzivu.
Nova taktika na terenu
Kako nije uspjela ostvariti velike proboje klasičnim napadima, Rusija se okrenula drugačijem pristupu. Umjesto velikih ofenziva, koristi taktiku infiltracije, odnosno slanja manjih skupina vojnika iza protivničkih linija radi zauzimanja važnih položaja do dolaska pojačanja.
Takav način djelovanja donio je određene rezultate, osobito tijekom zauzimanja ukrajinskog logističkog središta Pokrovska krajem prošle godine. Ipak, riječ je o sporom procesu kojem često treba mnogo vremena za postizanje željenih učinaka.
Ruski vojni napori sada su u velikoj mjeri usmjereni prema Kostjantinivki, nekadašnjem industrijskom središtu u Donjeckoj regiji.
Fokus više nije cijela Ukrajina
Promjene su vidljive i u političkim porukama koje dolaze iz Moskve. Prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je o mogućnosti preuzimanja Sumija te izjavio da je “cijela Ukrajina” ruska.
U međuvremenu je, prema navodima AFP-a, kao glavni cilj ruske vojske istaknuo osvajanje Donbasa, odnosno istočnih regija Donjecka i Luganska.
Rusija trenutačno kontrolira približno petinu ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, veći dio Donjecke i Luganske regije te znatne dijelove Zaporiške i Hersonske regije. Moskva svih pet područja smatra dijelom svog teritorija nakon referenduma koje velik dio međunarodne zajednice ne priznaje.
Obje strane smanjuju očekivanja
Istodobno su i ukrajinski ratni ciljevi postali skromniji nego u ranijim fazama sukoba. Kijev više ne inzistira na povratku svih teritorija unutar granica iz sovjetskog razdoblja niti na stanju prije 2022. godine, već nastoji stabilizirati bojište duž sadašnjih crta razdvajanja.
Ukrajinska vojska pritom se i dalje suočava s problemima mobilizacije i nedostatkom ljudstva za velike ofenzivne operacije.
Ukrajinski analitičar Mikola Bjeliskov smatra da je trenutačni cilj Kijeva povećati pritisak na Moskvu.
“dovesti Rusiju do točke u kojoj mora pregovarati”, rekao je za AFP.
Dodao je i:
“Ono što se definitivno može reći jest da se situacija za nas više ne pogoršava”.
Rat postaje sve smrtonosniji
Dok se crte bojišta relativno sporo pomiču, obje strane pojačavaju napade na velikim udaljenostima.
Rusija je nakon prošlogodišnjih udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu najavila “sustavne” napade na Ukrajinu, pri čemu su posljednjih mjeseci obarani rekordi po broju lansiranih dronova i projektila.
S druge strane, Ukrajina redovito gađa rusku naftnu infrastrukturu te opskrbne pravce koje koriste ruske snage na okupiranim područjima.
Kako se napadi sve češće odvijaju daleko od prve crte bojišta, raste i broj civilnih žrtava. Ujedinjeni narodi upozorili su da je rat danas smrtonosniji nego “u bilo kojem trenutku” od početka ruske invazije 2022. godine.
