Švedski parlament usvojio je paket kontroverznih mjera koje bi mogle značajno promijeniti položaj migranata u zemlji. Novi propisi predviđaju ukidanje boravišnih dozvola zbog “lošeg ponašanja” te obvezu prijavljivanja osoba bez dokumenata, što je izazvalo snažne reakcije organizacija za ljudska prava, sindikata i stručnjaka za migracije.
Stroža pravila za ostanak u zemlji
Kasno u ponedjeljak švedski zastupnici podržali su zakon poznat kao zakon o “dobrom vladanju”, kojim se proširuju mogućnosti države za ukidanje boravišnih dozvola stranim državljanima.
Nova pravila neće se odnositi samo na buduće podnositelje zahtjeva za boravak nego i na osobe čiji su zahtjevi još u postupku te na dio ljudi koji već žive u Švedskoj.
Prilikom predstavljanja zakona u ožujku švedski ministar za migracije Johan Forssell poručio je: “Svatko tko se ne ponaša kako treba ne može računati na ostanak.”
Iako zakon ne sadrži precizan popis ponašanja koja mogu dovesti do gubitka dozvole, vlasti su ranije kao primjere navodile neplaćene dugove, utaju poreza, kriminalne aktivnosti i povezanost s ekstremističkim organizacijama. Odluke će donositi Švedska agencija za migracije, a predviđena je mogućnost žalbe.
Mjera dolazi nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora zakazanih za rujan. Aktualna vlada desnog centra pritom se oslanja na potporu Švedskih demokrata, stranke koja već godinama zagovara znatno restriktivniju migracijsku politiku.
Kritičari upozoravaju na nejasne kriterije
Novi zakon izazvao je oštre reakcije oporbe i organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Amnesty International upozorio je da bi primjena takvih odredbi mogla dovesti do ozbiljnih problema.
“To bi dovelo do rizika da se boravišne dozvole odbijaju ili ukidaju na temelju ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane”, naveli su iz organizacije.
Slične kritike stigle su i iz stockholmske organizacije Civil Rights Defenders, koja smatra da zakon narušava pravnu sigurnost.
“Zakon o dobrom vladanju ljude ostavlja u neizvjesnosti oko toga koja bi se djela ili izjave mogle iskoristiti protiv njih”, upozorili su u priopćenju.
Prema dostupnim informacijama, protivnici zakona strahuju da bi široko postavljeni kriteriji mogli dovesti do proizvoljnih odluka i dodatne nesigurnosti među stranim državljanima.
Tijesno izglasan “zakon o cinkanju”
Još više prijepora izazvao je drugi propis koji su zastupnici podržali s vrlo tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv.
Riječ je o mjeri koju kritičari nazivaju “zakonom o cinkanju”, a koja od velikog broja zaposlenika u javnom sektoru zahtijeva da prijave osobe za koje posumnjaju da nemaju valjane dokumente za boravak.
Protivnici zakona tvrde da bi takva praksa mogla negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje migranata te povećati mogućnost rasnog profiliranja.
Jacob Lind, postdoktorand za međunarodne migracije sa Sveučilišta u Malmöu, ocijenio je posljedice posebno ozbiljnima.
“Riječ je o okrutnoj i neučinkovitoj politici koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je obilježje autoritarnih država.”
Dodao je i:
“Današnje glasanje imat će razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na rub društva jer im se ograničava pristup pravima.”
Tko je izuzet, a tko mora prijavljivati?
Nakon snažnog pritiska javnosti iz obveze prijavljivanja izuzeti su učitelji, liječnici i socijalni radnici.
Međutim, zaposlenici poreznih uprava, zavoda za zapošljavanje i ustanova socijalnog osiguranja morat će obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama bez odgovarajućih dokumenata.
Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez dokumenata smatra da izuzeća nisu dovoljna.
“Ozbiljan korak unatrag za ljudska prava.”
Također je upozorila:
“Takozvana izuzeća za zdravstvo, školstvo i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. U praksi će informacije teći između različitih službi, agencija i imigracijskih vlasti.”
Prema njezinim riječima, dio ljudi mogao bi zbog straha izbjegavati odlazak liječniku ili korištenje drugih javnih usluga.
Slična upozorenja iznijeli su i švedski istraživači. Nakon razgovora s javnim službenicima zaključili su da bi novi sustav mogao dovesti do situacije u kojoj zaposlenici javnih institucija praktično preuzimaju ulogu granične policije.
Kao primjer naveli su slučaj majke koja rodi dijete uz pomoć primalje. Iako primalja nije obvezna prijaviti obitelj, registracija djeteta kod poreznih vlasti mogla bi dovesti do daljnjeg prijenosa podataka prema policiji.
Vlada brani mjere, Europa podijeljena
Švedska vlada tvrdi da su nove mjere nužne kako bi se osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka mogu biti vraćene u svoje matične zemlje.
Slične rasprave vode se i drugdje u Europi. Finska već dulje razmatra proširenje obveza prijavljivanja, dok se u Njemačkoj pojedine institucije godinama suočavaju sa sličnim zahtjevima.
Često se spominje i primjer Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je tadašnja ministrica unutarnjih poslova, a kasnije premijerka Theresa May, još 2012. pokrenula politiku takozvanog “neprijateljskog okruženja”. Cilj je bio ograničiti pristup poslu, socijalnim naknadama i javnim uslugama osobama koje nisu mogle dokazati pravo na boravak.
Kasnije se pokazalo da su problemi zahvatili i brojne osobe koje su legalno živjele u zemlji. Britanski Nacionalni ured za reviziju 2018. zaključio je da politika nije opravdala sredstva poreznih obveznika uložena u njezinu provedbu.
Sindikati upozoravaju na atmosferu straha
Protiv novih švedskih mjera oglasila se i Europska federacija sindikata javnih službi.
Predstavnik sindikata Jan Willem Goudriaan poručio je:
“Sada nije vrijeme za novi lov na vještice”.
Istaknuo je kako javne službe u mnogim europskim državama, uključujući Švedsku, u velikoj mjeri ovise o radu migranata.
Prema njegovim riječima, novi zakon mogao bi stvoriti klimu “sumnje, straha i rasizma” te ugroziti pravo na azil.
“On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja je presretna što se njezini najluđi snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportaciji ostvaruju na štetu etike javne službe”, zaključio je.
