Smrt osiguranika ne znači uvijek da nestaju i sva mirovinska prava. Obitelj u nekim slučajevima može ostvariti obiteljsku mirovinu, naslijediti štednju ili nastaviti primati ugovorenu isplatu, ali odluka ovisi o tome iz kojeg stupa dolazi novac i je li mirovina već počela stizati.
Mirovinski doprinosi uplaćuju se godinama, a pitanje što nakon smrti pripada obitelji često se otvara tek kada nastane potreba. Najvažnije je razlikovati prvi, drugi i treći mirovinski stup, jer za svaki vrijede posebna pravila. Zato se ista riječ, nasljeđivanje, u praksi može odnositi na posve različita prava.
Prvi stup ne prelazi kao novac
Prava iz prvog stupa ne postaju dio ostavine na način na koji se nasljeđuje novac na računu ili druga imovina. Ona se mogu ostvariti kroz obiteljsku mirovinu, a pravo mogu imati bračni partner, djeca i drugi članovi obitelji koje propisuje zakon.
To pravo može nastati bez obzira na to je li osoba preminula prije umirovljenja ili nakon što je već počela primati mirovinu. Za jednog člana obitelji obiteljska se mirovina određuje u visini 77 posto mirovine preminulog supružnika.
Od 1. siječnja 2023. dio korisnika više ne mora birati između vlastite i obiteljske mirovine. Uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu moguće je primati i 27 posto pripadajućeg dijela obiteljske mirovine. Pravo se ostvaruje na zahtjev, a korisnik mora ispuniti propisane uvjete.
Granica od 65 godina i propisani limit
Za korištenje vlastite mirovine uz dio obiteljske mirovine udovica ili udovac mora imati najmanje 65 godina i u pravilu biti jedini korisnik obiteljske mirovine. Postoje iznimke kada uz njega pravo koriste član obitelji s potpunim gubitkom radne sposobnosti ili dijete sa statusom osobe s invaliditetom.
Važan je i ukupan iznos primanja iz obveznog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj. Od 1. siječnja 2026. on ne smije prijeći 1.187,20 eura, odnosno 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Iznos dijela obiteljske mirovine računa se prema zakonskim pravilima, uz utvrđeni najniži i najviši iznos.
Zahtjev se može predati u područnim uredima, poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili putem sustava e-Građani. Kod već priznatih prava potreban je samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, dok pojedini korisnici trebaju predati dva zahtjeva.
Drugi stup može završiti u ostavini
Kod drugog stupa pravila su drukčija jer se na osobnom računu vodi kapitalizirana štednja. Ako članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, ukupna sredstva s tog računa mogu postati dio ostavine te se nasljeđuju prema Zakonu o nasljeđivanju.
U ostavinskom postupku potrebno je navesti sredstva na osobnom računu preminulog člana fonda, utvrditi nasljednike i njihove udjele. Nakon pravomoćnog rješenja dokumentacija se dostavlja REGOS-u radi isplate.
Presudan je trenutak smrti. Jednokratno nasljeđivanje moguće je samo ako osiguranik nije počeo primati mirovinu iz drugog stupa. Naslijeđena sredstva pritom nisu zaštićena od ovrhe.
Kada isplata mirovine već traje, jednokratna podjela štednje više nije moguća. Ipak, zajednička doživotna mirovina može se nastaviti isplaćivati supružniku. Kod modela sa zajamčenim razdobljem od pet do 30 godina, isplata može pripasti nasljedniku ako korisnik umre prije isteka ugovorenog roka.
Treći stup ima jednostavnije pravilo
Dobrovoljna štednja u trećem stupu vodi se kao individualna kapitalizirana štednja i sredstva na osobnom računu predmet su nasljeđivanja prema pravilima nasljednog prava.
Ako isplata nije počela, nasljeđuje se cjelokupan do tada ušteđen iznos. Kada je isplata već aktivirana, nasljedno pravo ovisi o ugovorenom modelu isplate.
Zato tvrdnja „mirovina ne može naslijediti” ne opisuje sva pravila. Prvi stup donosi mogućnost obiteljske mirovine, drugi u određenim okolnostima može postati dio ostavine, a sredstva iz trećeg stupa uglavnom se nasljeđuju kao druga imovina.
