Prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) navodi da će sutra u Hrvatskoj biti pretežno sunčano, osobito na Jadranu, dok nas u unutrašnjosti prijepodne očekuje često magla ili niski oblaci, mjestimice moguće i dugotrajniji. Ipak, to vrijeme ne bi trebalo dugo potrajati jer talijanski meteorolozi u medijima već danas upozoravaju građane na prodiranje hladnijih vjetrova s Balkana, piše Ilmeteo.
Naime, oni najavljuju da se u narednim danima očekuju značajnije atmosferske promjene prema dugoročnim prognozama koje nudi europski model ECMWF, piše Meteotoscana.
Analizirana slika prikazuje anomaliju geopotencijalne visine na 500 hPa, što je ključni pokazatelj za prepoznavanje područja visokog i niskog tlaka u atmosferi, te za procjenu temperature i stabilnosti vremenskih prilika. Prema njihovoj karti, sljedeći će dani donijeti negativnu anomaliju, označenu plavom bojom, koja zahvaća veći dio središnje i zapadne Europe te se proteže i prema Italiji.
Atmosferska depresija
Ova atmosferska depresija signalizira nestabilne vremenske uvjete i hladnije temperature u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1979. do 2010. godine. Očekuje se da bi ova negativna anomalija mogla dovesti hladne zračne mase iz sjevernih ili istočnih dijelova Europe prema Mediteranu. Posljedica toga moglo bi biti zahladnjenje, donoseći hladnije i potencijalno znatno ispodprosječne temperature.
Američki model predviđa sličan razvoj situacije, iako ne identičan, s nagovještajem približavanja nestabilnijih i hladnijih vremenskih uvjeta. Očekuje se da će se ova zimska faza pogoršanja vremena početi razvijati od početka idućeg tjedna, otprilike oko 13. ili 14. u mjesecu.
Meteorolozi su već ranije najavili hladniju zimu od prosjeka, neki predviđaju da će zima biti nahladnija u posljednjih 65 godina. Meteorolozi već tjednima upozoravaju na polarni vrtlog, područje niskog tlaka iznad Sjevernog pola koje okružuju jaki vjetrovi, koji služi za zadržavanje hladnog arktičkog zraka unutar polarnih regija. Kada je vrtlog stabilan, on uspješno čuva hladan zrak u polarnom području, što omogućuje blaže uvjete u ostatku sjeverne hemisfere, piše Meteogiornale.
Invazija arktičkog zraka
Međutim, kad dođe do njegovog slabljenja, vrtlog može oslabiti i raspasti se, dopuštajući hladnom arktičkom zraku da se pomakne prema južnijim dijelovima Europe, pa čak i do Mediterana. Razlog tog slabljenja često je povezan s iznenadnim zagrijavanjem stratosfere, poznatim kao Sudden Stratospheric Warming (SSW), koje može destabilizirati polarni vrtlog i narušiti njegovu strukturu, čime se smanjuje snaga vjetrova koji obično drže hladan zrak zarobljenim na sjeveru.
Kad dođe do ovog fenomena, vrtlog se može fragmentirati ili pomaknuti, omogućujući arktičkom zraku da se probije južnije, sve do Italije. Slab polarni vrtlog također utječe na mlaznu struju, koja umjesto uobičajenog pravolinijskog toka s zapada na istok počinje poprimati valovit oblik. Ova pojava, poznata kao meridionalizacija, omogućuje hladnom zraku da prodire kroz valove mlazne struje prema jugu, sve do Apeninskog poluotoka.
Na svom putu prema jugu, ovaj hladan zrak nailazi na planinske barijere kao što su Alpe i Apenini, koje pomažu usmjeriti zračne mase prema ravnicama i obalnim područjima Italije, pojačavajući intenzitet hladnih valova. Takva invazija arktičkog zraka može dovesti do atmosferske nestabilnosti kada se hladan zrak sukobi s toplijim i vlažnijim zrakom iznad Mediterana.
Ovaj termalni kontrast stvara povoljne uvjete za formiranje oblaka i oborina, a moguće su i snježne padaline na nižim nadmorskim visinama, čak i izvan planinskih predjela. Iako arktički zrak prirodno nosi suhi zrak, prelaskom preko Mediterana upija vlagu, stvarajući tako intenzivne i raširene snježne padaline koje mogu doseći i obale.
Hladni prodor prema Mediteranu
Trenutna meteorološka situacija sugerira mogućnost progresivnog slabljenja polarnog vrtloga tijekom studenoga, što bi moglo dovesti do ranog prodora hladnog zraka u Italiju. Klimatski modeli ukazuju na anomalije tlaka iznad Atlantika i Europe koje bi mogle pogodovati spuštanju polarne zračne mase prema jugu, prenosi Dnevno.hr
Visok tlak iznad Atlantika mogao bi blokirati zapadne vjetrove, stvarajući uvjete za hladne prodore prema Mediteranu. Osim toga, atmosferske oscilacije poput negativne faze Sjevernoatlantske oscilacije (NAO) mogu dodatno pojačati ove učinke, omogućujući spuštanje hladnog zraka prema našem području.
Ako se takva konfiguracija zadrži dulje vrijeme, Italija, a i Hrvatska bi već u studenom mogla doživjeti niz arktičkih prodora s ranim zimskim uvjetima. Meteorolozi pozorno prate situaciju jer trenutne anomalije tlaka sugeriraju dinamičnu zimu s mogućim epizodama intenzivnog hladnog vremena prije uobičajenih sezonskih hladnoća.
