Svijet se suočava s neviđenim klimatskim izazovima, a pred nama je još jedna godina koja će vjerojatno postaviti nove rekorde u globalnom zagrijavanju. Svi smo svjesni koliko se globalne temperature brzo povećavaju, a posljedice toga postaju sve očiglednije. Iako je pred nama važan trenutak – klimatski summit COP29 – izvještaji i istraživanja govore da će 2024. godina vjerojatno biti najtoplija u povijesti. Neki lideri, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa, još uvijek umanjuju ozbiljnost klimatskih promjena, dok znanstvenici i aktivisti upozoravaju na dramatične promjene koje dolaze, piše Dnevno.hr
Prema najnovijem izvještaju, 2024. bi mogla biti prva godina u kojoj će globalne temperature premašiti 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine, što predstavlja ozbiljan alarm za znanstvenu zajednicu. Dr. Samantha Burges iz Copernicusa ističe da je ovo ključna točka koja bi trebala potaknuti države da podignu ambicije u borbi protiv klimatskih promjena.
Podaci iz posljednjih 12 mjeseci pokazuju porast globalnih temperatura od 1,62°C u odnosu na prosjek između 1850. i 1900. godine. Štoviše, listopad 2024. bio je drugi najtopliji u povijesti, odmah nakon prošlogodišnjeg. Ove temperature ne samo da ruše rekorde, već su postale norma u posljednjem desetljeću.
Uvjereni su da će biti najtoplija
Svjetski čelnici su se obvezali da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C do kraja ovog stoljeća, no prema trenutnim trendovima, svijet bi mogao biti suočen s približno dvostruko višim zagrijavanjem. Iako pojedinačna godina iznad ovog praga nije dovoljna da se ocijeni kao kraj cilja, znanstvenici upozoravaju na sve ozbiljnije posljedice po ljudski život i ekosustave, dok se građani diljem svijeta suočavaju s posljedicama sve ekstremnijih vremenskih uvjeta.
Naime, iako kratkoročni cilj možda nije potpuno promašen, globalni klimatski sustav pokazuje znakove stalnog i bržeg zagrijavanja. Carlo Buontempo iz Copernicusa napominje da je naša civilizacija suočena s neviđenim izazovima koji se odnose na ekstremne vremenske pojave, koje smo tek počeli doživljavati. Sposobnost prilagodbe postavlja nas pred ozbiljan test, jer ćemo morati poduzeti odlučne mjere kako bismo odgovorili na rastuće klimatske prijetnje.
Osim toga, podaci ukazuju na rekordno niske razine arktičkog morskog leda, dok se sličan trend primjećuje i u Antarktici. U Europi su zabilježene neuobičajeno obilne kiše, što je rezultiralo poplavama u Španjolskoj koje su odnijele stotine života. Rastuće razine ugljičnog dioksida u atmosferi također su zabrinjavajuće, jer ubrzavaju klimatske promjene i povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih prilika.
Svjetska meteorološka organizacija nedavno je objavila da će koncentracija plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje doseći rekordne visine 2023. godine, s naglim porastom emisija u posljednja dva desetljeća. Zaustavljanje ovih emisija postaje ključno za budućnost planete, a Buontempo ističe da će jedino globalna posvećenost smanjenju emisija omogućiti učinkovito rješenje klimatske krize.
