Cijena mlijeka u Hrvatskoj od 2020. godine do danas porasla je za značajnih 41 posto, pokazuju podaci Eurostata. Iako je rast cijena u Hrvatskoj znatan, može nas malo utješiti da je situacija još dramatičnija u nekim europskim zemljama poput Rumunjske i Mađarske, gdje je mlijeko poskupjelo za čak 58 posto. Nasuprot tome, najmanji rast zabilježen je na Cipru, gdje su cijene porasle za 17 posto.
Hrvatsko mljekarstvo već godinama bilježi negativne trendove. Smanjenje broja krava, ovaca i koza rezultiralo je drastičnim padom proizvodnje mlijeka. U posljednjem desetljeću proizvodnja kravljeg mlijeka gotovo je prepolovljena, dok je svaki četvrti mljekar odustao od isporuke. Trenutno domaća proizvodnja pokriva samo 40 posto potreba za mlijekom, zbog čega je Hrvatska prisiljena uvoziti mlijeko, često po visokim cijenama, piše HRT.
Prije ulaska u Europsku uniju, mlijeko je isporučivalo 12.500 stočara, dok ih je danas ostalo manje od 3.000. Proizvodnja kravljeg mlijeka pala je sa 780 na 380 milijuna kilograma. Mnoge su farme opustjele, a stoka se na njih više ne vraća.
Pokušaj oporavka sektora
Kako bi zaustavila daljnji pad, Vlada je u veljači ove godine donijela program oporavka mljekarstva vrijedan 600 milijuna eura. Međutim, rezultati zasad nisu ohrabrujući. Prema podacima, količina otkupljenog mlijeka u prvih devet mjeseci porasla je za tek simboličnih 0,01 posto.
Ako se uskoro ne uvedu učinkovitije mjere, Hrvatska bi mogla ostati i bez postojećih kapaciteta za proizvodnju mlijeka. Trenutno uvozimo 60 posto potrebnih količina, a trendovi ukazuju na daljnje oslanjanje na strane dobavljače. Farme koje su nekad bile pune života sada zjape prazne, a povratak stočarstva čini se sve manje izglednim.
