Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovao je na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu gdje je komentirao aktualnu geopolitičku situaciju i odnose između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Među ključnim pitanjima bila je i mogućnost slanja europskih mirovnih snaga u Ukrajinu, pri čemu se postavilo pitanje sudjelovanja Hrvatske u takvoj misiji.
Europska sigurnost nakon Trumpovih poteza
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je hitan sastanak europskih lidera u Parizu, naglasivši kako se Europa mora brzo prilagoditi novim geopolitičkim okolnostima. Trumpova inicijativa o otvaranju pregovora između Rusije i Ukrajine izazvala je zabrinutost među europskim dužnosnicima, a neki su je nazvali „elektrošokom za Europu“. Američki i ruski dužnosnici sastat će se u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o mogućem završetku rata, no Ukrajina zasad nije pozvana na te pregovore.
Plenković: ‘Mirovni pregovori bez Ukrajine su neprihvatljivi’
Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, Plenković je jasno poručio da su mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine politički neprihvatljivi. “Mirovni proces mora uključivati Ukrajinu i nekog europskog predstavnika. Ignoriranje ovih faktora značilo bi nagrađivanje agresora”, izjavio je Plenković.
Glavna urednica tjednika The Economist, Zanny Minton Beddoes, postavila mu je izravno pitanje hoće li Hrvatska slati vojnike u Ukrajinu kao dio europskih mirovnih snaga. Plenković nije dao konkretan odgovor, već je naglasio da je takva mogućnost još uvijek daleko od konkretne rasprave.
Hrvatska vanjska politika i vojna pomoć Ukrajini
Hrvatska se od početka rata u Ukrajini aktivno zalaže za vojnu i humanitarnu pomoć toj zemlji. Premijer je istaknuo kako je Hrvatska primjer države koja je prošla kroz agresiju i uspješno reintegrirala okupirane teritorije. “Podržavamo Ukrajinu u njenoj borbi i znamo koliko je međunarodna podrška ključna u takvim situacijama”, rekao je Plenković.
Uloga Hrvatske u budućim pregovorima?
Plenković je tijekom rasprave iznio ideju o postavljanju europskog posebnog izaslanika za Ukrajinu, osobe koja bi imala autoritet u međunarodnoj zajednici i mogla posredovati između strana u sukobu. „Trebamo osobu koju bi poštovali i Moskva i Kijev, a koja bi imala potporu Washingtona i europskih prijestolnica“, izjavio je Plenković, što su neki protumačili kao signal da je spreman preuzeti takvu ulogu.
Zaključak
Dok Europa pokušava redefinirati svoju sigurnosnu politiku u svjetlu novih američkih poteza, Hrvatska ostaje oprezna u pogledu slanja svojih vojnika u Ukrajinu. Plenković naglašava kako je podrška Ukrajini neupitna, ali odluka o aktivnom vojnom angažmanu još nije na dnevnom redu. Situacija se brzo razvija, a naredni tjedni mogli bi donijeti konkretne odgovore o budućoj ulozi Europe i Hrvatske u mirovnim inicijativama.
