Zemlja, kakvu danas poznajemo, nije oduvijek bila planet bogat kisikom. Znanstvenici predviđaju da će se u budućnosti atmosfera drastično promijeniti, nalikujući stanju iz daleke prošlosti, s visokim razinama metana i gotovo bez kisika. Ova promjena, iako se ne očekuje još najmanje milijardu godina, dogodit će se relativno naglo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine.
Kraj života kakvog poznajemo
Prema znanstvenim analizama, Zemlja će se vratiti u stanje slično onom prije Velike oksidacijske revolucije, koja se dogodila prije 2,4 milijarde godina. Ekološki znanstvenik Kazumi Ozaki sa Sveučilišta Toho u Japanu objašnjava da su znanstvenici već godinama raspravljali o tome koliko dugo će biosfera opstati, uzevši u obzir sjaj Sunca i globalni geološki ciklus ugljika i silikata.
„Jedna od posljedica ovog procesa jest postupno smanjenje razine ugljikovog dioksida, dok će globalno zagrijavanje utjecati na geološku vremensku ljestvicu“, istaknuo je Ozaki. Ova spoznaja ima velike implikacije i za potragu za životom u svemiru jer ukazuje na to da prisutnost kisika u atmosferi nije trajna karakteristika nastanjivih planeta.
Nagla deoksigenacija Zemlje
Znanstveni modeli sugeriraju da će do naglog smanjenja razine kisika doći prije nego što se klima pretvori u stanje vlažnog staklenika i prije nego što planeta izgubi značajne količine površinske vode. U tom trenutku, život kakav poznajemo više neće biti održiv.
„Naš model predviđa da će deoksigenacija atmosfere nastupiti iznenada, pri čemu će razina kisika pasti na vrijednosti iz arhaika Zemlje“, istaknuli su istraživači.
To znači da će ljudi i većina organizama ovisnih o kisiku morati pronaći alternativna rješenja ili napustiti planet, ako za to bude postojala tehnološka mogućnost.
Uzrok promjena – Smanjenje ugljikovog dioksida
Kako bi došli do ovih zaključaka, znanstvenici su koristili napredne modele biosfere Zemlje koji uzimaju u obzir promjene u sjaju Sunca i smanjenje ugljikovog dioksida. Ovaj plin se razgrađuje pod utjecajem rastuće topline, što znači da će ga biti sve manje, smanjujući kapacitet fotosintetskih organizama, poput biljaka, da proizvode kisik.
Ovaj scenarij otvara mnoga pitanja o budućnosti ljudskog opstanka i potrebi istraživanja alternativnih planeta za život.
