Anglo-francuska strategija za “snage uvjeravanja” iznesena je najmoćnijim europskim čelnicima tijekom hitnog sastanka u Parizu ranije ovog tjedna. Ključna tema bila je nadolazeći sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina te potencijalna uloga Europe u pregovorima.
Britanski premijer Sir Keir Starmer planira predstaviti Trumpu prijedlog o slanju manje od 30.000 europskih vojnika u Ukrajinu. Cilj je osigurati nadzor nad eventualnim prekidom vatre te spriječiti daljnju eskalaciju sukoba. Također, predložit će da američki borbeni zrakoplovi i raketni sustavi ostanu u pripravnosti u istočnoj Europi kako bi odgovorili na bilo kakvu povredu dogovora od strane Rusije, prenosi The Telegraph.
Zapadni dužnosnici izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao zauzeti pasivniji stav prema Ukrajini i ubrzo nakon dogovora prepustiti odgovornost Europljanima i Kanadi. Starmer je izjavio da će nastojati djelovati kao “most” između Washingtona i Europe, budući da su europske zemlje i Kijev trenutno izostavljeni iz Trumpovih mirovnih pregovora.
Ključni elementi tajnog plana
Prema anglo-francuskoj strategiji, manje od 30.000 vojnika pod europskim vodstvom bilo bi raspoređeno na ključne točke u Ukrajini, uključujući gradove, luke i kritičnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana. Ova misija ne bi podrazumijevala masovno raspoređivanje vojnika na bojišnicu, već bi se oslanjala na tehnički nadzor – bespilotne letjelice, satelitski nadzor te obavještajne sustave.
Dodatno, mornarički patrolni brodovi nadzirali bi situaciju u Crnom moru, sprječavajući moguće ruske prijetnje trgovačkim pomorskim rutama. Plan zapadnih dužnosnika daleko je ispod zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je tražio raspoređivanje 200.000 vojnika kao cijenu za potpisivanje mirovnog sporazuma.
Međutim, uz protivljenje Njemačke, Španjolske i Italije, europske opcije za dugoročnu stabilizaciju Ukrajine ostaju ograničene. Napuštajući sastanak u Parizu, Starmer je istaknuo kako je nužna podrška SAD-a kako bi se Rusija odvratila od daljnjih vojnih akcija.
Zračna i kopnena strategija
U okviru “zaštitnog mehanizma”, razmatra se postavljanje američkih borbenih zrakoplova u Rumunjsku i Poljsku kako bi bili spremni za hitnu reakciju u slučaju nove ruske agresije. Pored toga, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane na istočnim granicama NATO-a te, ako bude potrebno, intervenirati kako bi zaštitile europske trupe u Ukrajini.
Ova strategija osigurava da NATO ne uđe u izravan sukob s Rusijom, ali otvara pitanje primjene članka 5. NATO ugovora, koji navodi da je napad na jednog člana Saveza napad na sve. Europski dužnosnici upozoravaju da će Savez morati razmotriti dugoročne implikacije ovakvog plana.
