Deklaracija o jačanju obrambene suradnje koju su potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo podigla je prašinu u Beogradu, gdje se ovaj potez interpretira gotovo isključivo kao antisrpska inicijativa. Reakcije iz Srbije doimaju se kao da je riječ o najavi vojnog sukoba, a ne o suradnji triju suverenih država.
Deklaraciju su u utorak u Tirani potpisali ministri obrane triju zemalja – Ivan Anušić (Hrvatska), Pirro Vengu (Albanija) i Ejup Maqedonci (Kosovo) – s ciljem jačanja stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe kroz obrambenu suradnju.
Reakcije iz Beograda pune dramatike
Uobičajen sporazum o obrambenoj suradnji izazvao je gotovo alarmantne reakcije iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dramatično je poručio da je riječ o utrci u naoružavanju, dok je ministar obrane Bratislav Gašić deklaraciju nazvao „provokativnom inicijativom“, dodavši da je riječ o prijetnji regionalnoj sigurnosti.
Gašić ide toliko daleko da tvrdi kako Hrvatska i Albanija već dulje nastoje ugurati Kosovo u NATO „na mala vrata“, koristeći ovakve sporazume kao sredstvo podrške razvoju kosovske vojske.
Srpski mediji pišu o ‘antisrpskom savezu’
Reakcije u srpskim medijima dodatno pojačavaju ton drame. Beogradski Blic piše o „savezu koji dolazi u pogrešnom trenutku“, a bivši diplomat Zoran Milivojević u svemu vidi isključivo antisrpsku agendu.
Milivojević čak sugerira da deklaracija ima isključivo političku pozadinu, iako Hrvatska i Albanija već pripadaju NATO savezu. Prema njegovim riječima, dokument ima tri cilja: ojačati državnost Kosova, poslati poruku Srbiji da je to nepovratna činjenica, te prikazati podršku Prištini kao strateški interes Hrvatske.
Takve izjave ostavljaju dojam da svaka suradnja u regiji koja uključuje Kosovo automatski postaje neprijateljski čin prema Srbiji – što je pristup koji u praksi otežava svaki oblik regionalnog dijaloga.
Plenković: Memorandum bez prijetnji
Premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa je na reakcije odgovorio smireno i jasno: riječ je o tehničkom memorandumu o suradnji, bez ikakvog neprijateljskog karaktera.
„To je dokument koji potiče reforme i razmjenu iskustava. Tko u njemu vidi prijetnju, problem ne traži u tekstu, nego negdje drugdje“, poručio je Plenković.
Unatoč tome, Vučić je naglasio da je Srbija „razumjela poruku“, te najavio daljnje jačanje obrambenih kapaciteta zemlje.
Tenzije bez stvarnog povoda?
Deklaracija dolazi u osjetljivom političkom trenutku, ali sama po sebi ne sadrži nijednu rečenicu koja bi pozivala na sukob ili bila usmjerena protiv bilo koje države. Ipak, iz Beograda dolaze poruke koje sugeriraju upravo suprotno – što otvara pitanje koliko je prostora uopće ostalo za racionalan politički dijalog u regiji.
U konačnici, ostaje za vidjeti hoće li ova suradnja imati realan učinak na sigurnosnu arhitekturu Balkana, ili će ostati još jedna točka nerazumijevanja između država regije.
