Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 20,3 posto stanovništva u riziku od siromaštva. To znači da svaki peti građanin živi ispod granice dostatnog dohotka, a udio ugroženih raste već treću godinu zaredom.
Prema definiciji Zavoda, pojedinac koji živi sam i godišnje zarađuje manje od 7407 eura, ili četveročlana obitelj s mjesečnim primanjima manjim od 1300 eura, smatra se u riziku od siromaštva. Ova brojka predstavlja realnost tisuća kućanstava diljem zemlje.
Regionalne razlike su izražene. Najpovoljnija situacija je u Zagrebu, gdje je rizik na razini od oko 10 posto. U sjevernoj Hrvatskoj on iznosi približno 17,5 posto, uz obalu doseže 21 posto, dok je najteža situacija u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je gotovo svaka treća osoba u riziku od siromaštva.
Posebno ranjiva skupina su samci – gotovo svaki drugi živi na rubu siromaštva. Također, podaci pokazuju da 35 posto građana ne može podmiriti neočekivani trošak, poput kvara automobila ili kućanskog uređaja. Uz to, znatan broj ljudi ne može si priuštiti godišnji odmor izvan vlastita doma.
Trend rasta siromaštva vidljiv je unatrag tri godine: 2021. godine rizik je iznosio 18 posto, 2022. godine 19,3 posto, a sada je dosegao 20,3 posto. To pokazuje kontinuirano pogoršanje životnog standarda za velik dio stanovništva.
Ovi podaci poziv su na djelovanje – i za kreatore politika i za širu javnost. Potrebne su ciljane mjere socijalne zaštite, osobito za one najugroženije, kao i poticaji za zapošljavanje i pravedniju raspodjelu dohotka.
S obzirom na rastuće cijene života i opterećenja kućanstava, ključno je da se pitanje siromaštva stavi u središte javnih rasprava i političkih odluka.
