Od travnja ove godine oko 66.000 zaposlenika europskih institucija ponovno će primiti povećane plaće. Ovo je sedmo povećanje primanja od početka 2022. godine, a dodatno ističe trend rasta plaća unutar EU administracije uslijed inflacijskih pritisaka i mehanizama usklađivanja.
Europska komisija je prošle godine iskoristila tzv. klauzulu umjerenosti, kojom je spriječeno planirano povećanje od 8,5 posto, pa su zaposlenicima plaće porasle za 7,3 posto, a ostatak povećanja od 1,2 posto bit će isplaćen od travnja ove godine.
Prema informacijama koje prenosi Bild, a objavio tportal, najniža osnovna neto plaća u EU institucijama porast će s 3.361 eura na 3.645 eura, dok će najviše plaće rasti s 23.262 eura na 25.229 eura mjesečno.
Koliko sada zarađuju vodeći dužnosnici?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen od siječnja 2024. prima plaću od oko 34.800 eura mjesečno, što je povećanje od više od 2.700 eura.
Europski povjerenici, među kojima je i hrvatski predstavnik, sada zarađuju oko 28.400 eura, što je porast od oko 2.200 eura u odnosu na prethodno razdoblje.
Kako se određuju plaće u institucijama EU-a?
EU koristi složenu formulu za obračun plaća, koja uključuje inflaciju u Bruxellesu i Luksemburgu te kretanje plaća u javnim službama država čanica. Plaće se u pravilu povećavaju jednom godišnje, retroaktivno od 1. srpnja. No, zbog pojačane inflacije, u nekoliko navrata isplaćene su dodatne prilagodbe već od 1. siječnja.
Zaposlenici su tako u posljednje tri godine dvaput godišnje primali povišice: u siječnju i srpnju, što je znatno iznad standardnog modela povećanja primanja u europskim zemljama.
Što slijedi?
Prema pisanju njemačkog Bilda, moguća su čak tri povećanja plaća u 2024. godini. Prvo, od travnja se isplaćuje doplatak iz 2023., zatim se u srpnju predviđa novo retroaktivno povećanje od siječnja, a do kraja godine moguće je i treće usklađivanje. Sve ovisi o kretanju inflacije.
U trenutku kada se u mnogim državama članicama raspravlja o troškovima javne uprave, plaće europskih dužnosnika i službenika ponovno su u fokusu javnosti, osobito s obzirom na njihove povlastice i razinu primanja u odnosu na prosjek EU građana.
