Dok se često govori o vrsti hrane koju konzumiramo, brzina kojom jedemo također ima velik utjecaj na zdravlje – i često se zanemaruje. Ako redovito pojedete obrok za manje od 20 minuta, možda biste trebali razmisliti o promjeni te navike.
Prema Leslie Heinberg iz Centra za zdravlje ponašanja Cleveland Clinic, tijelu je potrebno otprilike 20 minuta da signalizira mozgu osjećaj sitosti. “Kada jedemo prebrzo, želudac ne stigne na vrijeme obavijestiti mozak da je pun, što često dovodi do prejedanja”, ističe Heinberg.
Brzo jedenje može imati i fizičke posljedice. Gutanje zraka tijekom brzog konzumiranja hrane može izazvati nadutost i probavne smetnje, a nedovoljno žvakanje može otežati probavu i smanjiti apsorpciju hranjivih tvari. U nekim slučajevima, veći komadi hrane mogu čak zaglaviti u jednjaku.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu brzo imaju povećan rizik od pretilosti, dok oni koji jedu sporije imaju manju vjerojatnost da će imati problema s viškom kilograma. Ova navika utječe i na naš odnos prema hrani – pažljivo jedenje često rezultira manjom količinom hrane i većim užitkom.
Kako usporiti? Heinberg savjetuje nekoliko jednostavnih koraka:
- – Isključite TV ili odložite telefon dok jedete
- – Koristite nedominantnu ruku kako biste usporili tempo
- – Jedite priborom koji inače ne koristite, poput štapića za jelo
- – Namjerno pravite pauze, primjerice pijuckanjem vode tijekom obroka
“Kada radimo druge stvari dok jedemo, nismo usmjereni na hranu, što dovodi do toga da jedemo više, a uživamo manje”, objašnjava Heinberg.
Brzi tempo života često nas tjera da jedemo u hodu – na sastanku, dok obavljamo zadatke ili pred ekranom. Ipak, i male promjene poput povećanja broja žvakanja ili svjesnog usporavanja mogu imati pozitivan učinak na zdravlje.
Uravnotežena prehrana ne odnosi se samo na ono što jedemo, već i na kako jedemo. Usporavanje tempa može poboljšati probavu, smanjiti rizik od prejedanja i pomoći nam da više uživamo u svakom zalogaju.
