Kako se turistička sezona bliži, interes za sezonske poslove u Hrvatskoj raste – ali s njim rastu i očekivanja radnika. Prema podacima s portala MojPosao, prosječna tražena neto plaća ove godine iznosi 1.390 eura, što je porast od 6% u odnosu na prošlu sezonu.
Najveći rast očekivanja zabilježen je kod čistačica, koje žele i do 60% veće plaće, odnosno oko 1.500 eura mjesečno. Slijede ih sobarice, koje traže povećanje od 46%, na prosječnih 1.287 eura. Konobari očekuju skok od 40%, na 1.561 euro, a kuhari u prosjeku traže 1.703 eura, što je povećanje od 33%.
Značajne korekcije traže i prodavači (35% više, oko 1.257 eura) te recepcioneri (32% više, na 1.447 eura). Skladištari, s druge strane, traže skromnije povećanje od 13%, na 1.220 eura.
Istraživanje je provedeno tijekom sajma poslova Sezonac.hr, na uzorku većem od 460 ispitanika, među kojima je bilo 67% žena i 33% muškaraca. Većina ispitanih radila je sezonski i prijašnjih godina, što daje dodatnu težinu njihovim iskustvima i stavovima.
Među ključnim uvjetima koje sezonski radnici traže pri izboru poslodavca, sigurna primanja su na prvom mjestu za 46% ispitanika. Slijede osiguran smještaj (38%) te visina plaće (29%). Ipak, više od 60% sudionika označilo je plaću kao vrlo važan faktor, iako ne i presudan.
Osim financijskih uvjeta, sve više se spominju i drugi aspekti rada poput slobodnih dana, definiranog radnog vremena i lokacije rada. Radnici sve više teže uravnoteženom odnosu posla i privatnog života, čak i u sezoni.
Najveći broj ispitanih sezonski posao pronalazi u ugostiteljstvu (64%), zatim u prodaji (25%), te turizmu i administraciji (po 24%).
Kao glavne prednosti sezonskog rada, 67% navodi stjecanje novih znanja i vještina, 53% ističe višu plaću u odnosu na stalne poslove, dok 52% smatra pozitivnim upoznavanje novih ljudi. Čak 40% navodi radnu atraktivnost i boravak na moru kao motiv.
S druge strane, najveći izazov sezonskog rada za 47% ispitanih je kratkotrajnost posla, dok 32% upozorava na preveliki intenzitet rada. Zbog toga 21% smatra da bi takvi uvjeti trebali biti dodatno plaćeni. Gotovo 40% ispitanih kao ozbiljan nedostatak navodi nekvalitetan smještaj.
Ovi rezultati ukazuju na to da sezonski rad u Hrvatskoj postaje sve zahtjevniji, ali i da radnici sve jasnije izražavaju svoje prioritete i granice.
