Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je, bez javnog obrazloženja, opozvao veleposlanicu Srbije u Hrvatskoj Jelenu Milić. Iako u diplomaciji takav potez nije neuobičajen, izostanak službenih razloga ostavlja prostor za različita tumačenja i nagađanja.
U političkim krugovima spominje se da Milić možda nije odgovarala profilu diplomata za tako osjetljivu poziciju. Saborski zastupnik Milorad Pupovac izjavio je da je njezino djelovanje bilo “nediplomatsko i neprimjereno funkciji koju je obnašala”. Njeni istupi, smatra on, nisu pridonosili izgradnji međusobnog povjerenja između dvije države.
Posebnu pažnju izazvao je nastup Milić na konferenciji o zaštiti manjina, gdje se iz publike uključila u raspravu s komentarima o pjesmi Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš šta je bilo“, aludirajući na nedovoljno suočavanje Hrvatske s ratnim zločinima. Navela je i kako dio mladih u Hrvatskoj nije svjestan problematične pozadine izvođača kojeg država, prema njezinu mišljenju, podržava.
U javnosti je već ranije bila poznata po demonstrativnim gestama, poput napuštanja prijema Srpskog narodnog vijeća povodom pravoslavnog Božića, što je obrazložila reakcijama predstavnika SNV-a na jedno pismo s političkom konotacijom. Tvrdila je da se nije radilo o emocionalnom činu, već o diplomatskom odgovoru.
Bivši hrvatski veleposlanik Božo Kovačević procjenjuje da su njeni brojni javni istupi bili nespojivi s ulogom karijernog diplomata. Komunikacija preko društvenih mreža, komentiranje aktualne politike i izražavanje osobnih stavova doveli su u pitanje njezinu profesionalnost, ocijenio je.
Tko je Jelena Milić? Milić ima dugogodišnje iskustvo u sektoru civilnog društva i međunarodnih odnosa. Diplomirala je inženjerski menadžment, magistrirala na UNION-Sveučilištu Nikola Tesla te je tijekom karijere surađivala s brojnim organizacijama, uključujući UNHCR, Helsinški odbor, Europski pokret i Međunarodnu kriznu skupinu.
Godine 2007. osnovala je Centar za euroatlantske studije (CEAS), analitičku organizaciju koja se bavila pitanjima vanjske i sigurnosne politike, promicanjem članstva Srbije u EU i NATO-u te praćenjem ruskog utjecaja u regiji. Zbog svojih izvješća o ruskoj mekoj moći bila je i meta prijetnji, a jedno vrijeme imala je i policijsku zaštitu.
Milić je poznata po prozapadnom stavu, kritici politike Slobodana Miloševića, te podršci nenasilnom otporu, što je isticala i tijekom mandata u Zagrebu. Ipak, upravo ta kombinacija političkog aktivizma i izostanka diplomatskog iskustva neki su analitičari vidjeli kao problematičnu.
U intervjuima je iznosila kontroverzna stajališta, uključujući tvrdnje da je Oluja bila “zločinački pothvat”, što je izazivalo burne reakcije i u Hrvatskoj i u Srbiji. Osim toga, zamjeralo joj se i zanemarivanje interesa srpske zajednice u Hrvatskoj, primjerice kada nije prisustvovala otvaranju Srpskog kulturnog centra u Glini.
