U noći sa subote na nedjelju, 30. ožujska, počinje ljetno računanje vremena, što znači da će se sat pomaknuti s dva na tri ujutro. Ova promjena, regulirana Uredbom Vlade RH, trajat će do 26. listopada 2025. godine.
Promjena vremena nije samo stvar navike. Prelaskom na ljetno računanje, HEP upozorava na novu dinamiku obračuna električne energije: struja utrošena od 8 do 22 sata ulazi u višu tarifu, dok se niža tarifa primjenjuje od 22 do 8 sati. Građanima se preporuča da svoje veće potrošače, poput perilica rublja ili bojlera, koriste u noćnim satima kako bi smanjili troškove.
Vozači automobila također trebaju biti na oprezu. Iako će uskoro dani biti duži, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, obveza paljenja dnevnih svjetala traje do 31. ožujska, pa je važno držati se propisa.
Iako ljetno vrijeme omogućava više dnevnog svjetla i možda manju potrošnju električne energije, stručnjaci upozoravaju da pomicanje sata može imati utjecaj na zdravlje. Kod nekih osoba dolazi do poremećaja sna, umora i problema s koncentracijom, osobito u prvim danima nakon promjene.
Još uvijek nema zajedničke odluke u Europskoj uniji o trajnom ukidanju sezonskog pomicanja sata. Europska komisija je još 2018. godine predložila prestanak te prakse, no države čanice nisu postigle dogovor. Kako izbor između trajnog ljetnog ili zimskog vremena ovisi o zemljopisnom položaju svake države, pomicanje sata i dalje ostaje na snazi kao kompromisno rješenje.
Zanimljivo, ideju o ljetnom računanju vremena prvi je put iznio Benjamin Franklin još 1784. godine, i to u šali. Unatoč tomu, rasprave o njegovoj svrhovitosti traju više od dvjesto godina.
U Europskoj uniji, jedinstveni sustav sezonskog pomicanja sata uveden je 1996. godine, a primjenjuje se u gotovo svim državama čanicama. To utječe na oko 512 milijuna građana EU-a, kao i na stanovnike susjednih zemalja.
