Mjesec se postupno, ali kontinuirano udaljava od Zemlje, a znanstvenici upozoravaju kako bi ta pojava dugoročno mogla imati utjecaj na duljinu dana, stabilnost klime i uvjete za život na planetu.
Iako se Mjesec pomiče tek oko 3,82 centimetra godišnje, to je dovoljno da tijekom milijardi godina stvori značajne promjene. Ova pojava rezultat je djelovanja plimnih sila – gravitacijske interakcije između Mjeseca i Zemlje.
Kada Mjesečeva gravitacija privlači Zemljine oceane, dolazi do izbočenja plime koje se ne događa točno ispod Mjeseca, već malo ispred. Taj pomak stvara gravitacijsku silu koja Mjesec “gura” naprijed u orbiti, zbog čega se on polako udaljava.
Dani na Zemlji postaju sve duži
Zbog navedenog procesa, Zemljina rotacija postupno usporava, a dani postaju duži za oko 1,7 milisekundi svakih 100 godina. Prema riječima dr. Maggie Aderin-Pocock, znanstvenice i voditeljice popularnoznanstvenih emisija na BBC-u, u ranim fazama povijesti Zemlje dan je trajao oko pet sati, a danas je prosječna duljina dana 24 sata.
“Ako se ovakav trend nastavi, dani će se nastaviti produljivati i u budućnosti, što bi moglo utjecati na planetarnu stabilnost i klimatske uvjete“, kaže dr. Aderin-Pocock.
Koralji kao svjedoci promjena
Znanstvenici dolaze do ovih saznanja zahvaljujući mjerenjima udaljenosti pomoću lasera koji se odbijaju od ogledala ostavljenih na Mjesecu tijekom Apollo misija. Osim toga, proučavanjem dnevnih pruga rasta u fosilnim koraljima, mogu se rekonstruirati duljine dana u dalekoj povijesti.
“Analiza pokazuje da se dan u prosjeku produlji za oko 19 sati svakih 4,5 milijardi godina“, objasnila je znanstvenica. Dodaje kako brzina rotacije planeta izravno utječe na njegovu klimatsku ravnotežu, usporedivši Zemlju s “tanjurom koji se vrti na štapu“. Kada se tanjur prestane vrtjeti dovoljno brzo, pada – a slično se može dogoditi i s rotacijom Zemlje.
Utjecaj na životinje i ekosustave
Premda ljudi vjerojatno neće dočevati te promjene, mnoge životinjske vrste mogle bi biti pogođene. Većina životinja, kako objašnjava dr. Aderin-Pocock, nije dovoljno prilagodljiva da se brzo navikne na nagle klimatske promjene. Ako bi došlo do nestabilnog klimatskog kolebanja, mnoge vrste ne bi uspjele migrirati, hibernirati ili se evolucijski prilagoditi.
Znanstvenici smatraju da je važno pratiti ove promjene jer one, iako spore, otkrivaju dinamiku odnosa između Mjeseca i Zemlje, ali i moguće dugoročne izazove za biosferu.
