Mađarska vlada predvođena premijerom Viktorom Orbanom uvela je novu seriju mjera s ciljem ograničavanja inflacije, stavljajući pritom strane trgovačke lance u središte političke i javne rasprave.
Kako bi odgovorio na zabrinutost građana zbog rasta cijena, Orban je donio odluku o kontroli trgovačkih marži na niz osnovnih prehrambenih proizvoda. No umjesto potpore, mjere su izazvale novu rundu sukoba s velikim međunarodnim lancima poput Lidla, Spara i Tesca, koje je Orban otvoreno prozvao zbog “neopravdanih poskupljenja”.
Cijene pod nadzorom, ali ne svima dostupne
Mjera se odnosi na 30 najvažnijih prehrambenih artikala, uključujući mlijeko, jaja i meso, čije cijene trgovci više ne smiju povećavati iznad 10% u odnosu na nabavne cijene. No ograničenje vrijedi isključivo za velike lance, dok su manji trgovci pošteđeni, što je izazvalo nezadovoljstvo među stanovnicima ruralnih područja, gdje supermarketi nisu dostupni.
“Mi ionako ne idemo u velike trgovine, predaleko su i autobus rijetko vozi”, izjavila je Erzsebet Risztics (68) iz sela Tiszaroff, dodajući kako si više ne može priuštiti hranu s niskim udjelom šećera. Sličnog je stava i Erzsebet Forgo (80), koja smatra da su sela izostavljena iz zaštitnih mjera.
Inflacija u vrhu EU, trgovci na udaru
S inflacijom koja je u veljači iznosila 5,7%, Mađarska prednjači među 27 zemalja Europske unije, gdje je prosjek 2,7%. Orban je u tom kontekstu optužio strane lance da “pljačkaju Mađare” – tvrdeći da neki proizvodi, poput pilećih krilaca i jogurta, imaju marže i do 70%.
Od 2010., otkako je ponovno preuzeo vlast, Orban često koristi antimultinacionalnu retoriku, optužujući velike trgovce da istiskuju domaće poduzetnike. U proteklim godinama vlada je nametnula posebne poreze i druge mjere usmjerene prema stranim kompanijama, dok je istovremeno poticala razvoj domaćih sektora poput bankarstva i telekomunikacija.
SPAR i drugi lanci uzvraćaju
Austrijski SPAR već je ranije optužio vlasti za diskriminaciju, a presuda Europskog suda pravde u jednom od slučajeva pala je u njegovu korist. Trenutna ograničenja dodatno su povećala financijski pritisak: samo SPAR procjenjuje mjesečni gubitak od 3,7 milijuna eura.
Voditeljica SPAR-a u Mađarskoj, Gabriella Heiszler, upozorava da bi nastavak trenutne politike mogao dovesti do otpuštanja radnika, ne promijeni li se regulatorno okruženje.
Ekonomisti: Kratkoročni učinak, dugoročne posljedice
Stručnjaci ističu da bi mjera mogla privremeno obuzdati inflaciju, no postoji rizik da će trgovci povećati cijene drugih proizvoda kako bi nadoknadili gubitke.
“Ograničenja mogu imati kontraproduktivan efekt, posebno ako se nakon ukidanja mjere cijene naglo povećaju”, izjavio je David Nemeth, vodeći analitičar banke K&H. On podsjeća da je slična politika već bila na snazi 2022. i 2023., kada je inflacija dosegla čak 26%.
Najugroženiji najviše pogođeni
Prema podacima Eurostata, Mađarska je, zajedno s Bugarskom, imala najnižu razinu potrošnje po kućanstvu u EU-u prošle godine. U toj realnosti, građani poput Rozalije Patak, nezaposlene majke petero djece, pokušavaju pronaći načine za uštedu.
„Skupljam boce i idem autobusom u grad po najjeftiniju tjesteninu. Ne možemo si priuštiti ribu ili salamu. Sve je preskupo.”
