Tijekom 2023. godine, gotovo 22 milijuna djece diljem svijeta ostalo je bez prvog cjepiva protiv ospica. Riječ je o zabrinjavajućem trendu koji traje više od deset godina – cijepljenost globalno opada, a s njom raste i broj slučajeva bolesti koje su nekoć bile uspješno suzbijene.
Tijekom Svjetskog tjedna cijepljenja, liječnici upozoravaju da se s padom cijepljenosti povećava rizik ne samo od zaraze, već i ozbiljnih komplikacija. Podsjećaju da su cjepiva u proteklih pola stoljeća spasila više od 150 milijuna života, no usprkos tome – broj necijepljene djece raste, prenosi Večernji.
Ospice su ponovno zabilježene i u Hrvatskoj. U posljednjim tjednima prijavljeni su slučajevi kod tri osobe: žene iz Brazila, djeteta iz BiH te odrasle osobe iz Ekvadora. Za strance se ne zna jesu li prethodno bili cijepljeni. Hrvatski epidemiolozi ističu da trenutno nema širenja bolesti, ali naglašavaju da svaki novi slučaj povećava rizik za necijepljene osobe.
“Moramo se vratiti na razinu cijepljenosti kakvu smo imali prije petnaestak godina”, kaže prim. Bernard Kaić iz HZJZ-a, upozorivši da je pad procijepljenosti najizraženiji u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, te sve češće i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji. U nekim regijama cjepni obuhvat za MMR (ospice, rubeola, zaušnjaci) ne prelazi 80%.
Situaciju dodatno otežava činjenica da se ne cijepi ni kronično bolesna djeca, iako upravo ona imaju najveći rizik od težih komplikacija. Pedijatri i infektolozi izražavaju zabrinutost zbog roditeljskog odugovlačenja s cijepljenjem.
“Imali smo 2000 hospitalizacija zbog gripe ove zime, iako sezona nije bila osobito jaka. Najugroženiji su bili stariji i mala djeca – većinom necijepljeni”, upozorava prof. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece iz Klinike “Dr. Fran Mihaljević”.
U bolnicama se sve češće primaju djeca s neurološkim i respiratornim komplikacijama gripe, a ističe se da nijedno dijete iz ustanova koje redovito provode cijepljenja nije razvilo komplikacije. Cjepiva protiv gripe i pneumokoka posebno se preporučuju kroničnim i onkološkim bolesnicima, kao i starijima od 65 godina.
“Mnogi građani ne znaju da se stariji od 65 godina prema službenom kalendaru trebaju docijepiti protiv tetanusa, i često se iznenade kad im liječnik to kaže”, dodaje dr. Valerija Bralić Lang.
U edukaciju su se uključili i ljekarnici – već ih je 500 prošlo edukaciju, a uz zakonski okvir planira se omogućiti cijepljenje i u ljekarnama, kao što je to već praksa u 19 europskih zemalja. Prema riječima Ane Solde iz Hrvatske ljekarničke komore, još 4000 članova moglo bi biti spremno za provedbu cijepljenja do kraja godine.
Zaključak je jasan: pad procijepljenosti otvara prostor za povratak ozbiljnih bolesti. Liječnici pozivaju na pravovremenu edukaciju i odgovorno ponašanje roditelja i građana.
