Nova studija potvrđuje: veća količina sna kod adolescenata ima pozitivan utjecaj na zdravlje mozga. Istraživanje koje su proveli stručnjaci iz Kine i Velike Britanije analiziralo je podatke 3222 djece u dobi od 9 do 14 godina, a rezultati pokazuju da čak i mali pomaci u trajanju sna mogu donijeti važna poboljšanja.
Sudionici su podijeljeni u tri skupine: oni s najlošijim navikama spavanja (prosječno 7 sati i 10 minuta po noći), oni s najboljim navikama (7 sati i 25 minuta), te srednja skupina (7 sati i 21 minuta). Iako razlike u snu nisu bile velike, primijećene su osjetne razlike u kognitivnim sposobnostima.
Prema podacima koje prenosi Science Alert, mladi koji su spavali najduže postigli su bolje rezultate na testovima čitanja, rješavanja problema i koncentracije u odnosu na one s kraćim snom.
Biotipovi spavanja
Korištenjem podataka o spavanju, znanstvenici su sudionike podijelili na tri “biotipa”. Biotip 3 imao je najbolje rezultate, dok je biotip 1 bio najslabiji, a biotip 2 srednji (Ma et al., Cell Reports, 2025).
“Iako se čini da je razlika od 15 minuta zanemariva, ona ima mjerljiv utjecaj na strukturu i aktivnost mozga, kao i na izvedbu kognitivnih zadataka“, rekla je Barbara Sahakian, klinička neuropsihologinja sa Sveučilišta u Cambridgeu. “Ovo je snažan podsjetnik koliko je kvalitetan san presudan u razdoblju razvoja.”
Mladi koji su spavali više imali su veći volumen mozga, nižu frekvenciju otkucaja srca i višu razinu povezanosti mozga, što su faktori povezani s boljim mentalnim zdravljem.
Obrasci spavanja kroz vrijeme
Tijekom praćenja, istraživači su uočili da najveći udio mladih – njih 39 posto – pripada skupini s najlošijim navikama spavanja. Skupinu srednjih čini 24 posto, dok je u najboljoj skupini bilo 37 posto ispitanika.
Iako studija ne može definitivno dokazati da bolje spavanje uzrokuje bolje kognitivne rezultate, u kombinaciji s drugim istraživanjima potvrđuje vezu između kvalitetnog sna i razvoja mozga kod mladih.
“Naši podaci sugeriraju da bi čak i kratko produljenje sna moglo imati pozitivan efekt“, istaknuo je Qing Ma sa Sveučilišta Fudan.
Prijašnja istraživanja također su povezivala san s mentalnim blagostanjem i fizičkim zdravljem, a nova otkrića služe kao upozorenje roditeljima i tinejdžerima da smanje vrijeme provedeno pred ekranima.
“Redovito dobar san ključan je za pravilno funkcioniranje mozga”, zaključuje Sahakian.
Dok je san odraslih dobro proučen, spavanje u adolescenciji još uvijek nije dovoljno istraženo, iako predstavlja kritično razdoblje za razvoj mozga.
