Nedavno potpisani vojni sporazumi između Hrvatske, Albanije i Kosova izazvali su široke reakcije i novu zabrinutost na Balkanu. Nedugo nakon toga, Mađarska i Srbija dogovorile su vlastiti oblik suradnje, što je dodatno podiglo napetosti i otvorilo pitanje: je li regija na rubu ozbiljnijeg sigurnosnog izazova?
Analitičari upozoravaju kako ovakvi dogovori, premda službno predstavljeni kao “suradnja i jačanje regionalne stabilnosti”, u realnosti mogu biti percipirani kao stvaranje vojnih blokova. “Kada tri zemlje sjednu za stol, to više nije samo suradnja, to postaje pakt,” ocjenjuju stručnjaci za međunarodne odnose.
Sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova predviđa povećanu vojnu suradnju, zajedničke vježbe i razmjenu obavještajnih podataka. S druge strane, Mađarska i Srbija potpisale su dogovor o “strateškom partnerstvu u obrani”, koji uključuje usklađivanje vojnih doktrina i modernizaciju oružanih snaga.
Iako službeni predstavnici svih uključenih zemalja istuču da se radi o jačanju obrambenih sposobnosti i doprinosu miru, promatrači upozoravaju da stvaranje paralelnih saveza može dodatno zakomplicirati regionalne odnose. Povijest Balkana puna je primjera gdje su regionalni savezi, čak i kad su započeli s plemenitim namjerama, dovodili do destabilizacije.
Posebno zabrinjava što su i drugi regionalni akteri, poput Turske i Rusije, počeli pokazivati povećan interes za nova savezništva na ovom području. Neki analitičari upozoravaju da bi se stara hladnoratovska logika “blok protiv bloka” mogla ponovno preslikati na Balkan.
“Ako svaka strana bude gradila vlastite blokove, riskiramo novi oblik podjela koje Balkan već poznaje iz povijesti,” upozorava jedan od vodećih europskih sigurnosnih stručnjaka.
Za sada ostaje vidjeti hoće li potpisani sporazumi ostati u okvirima suradnje i obrane ili će prerasti u sustavno sučeljavanje interesa, što bi moglo dodatno destabilizirati ionako osjetljivu regiju.
