Broj zahtjeva za inkluzivni dodatak, koji ostvaruju osobe s invaliditetom, u Hrvatskoj je u godinu dana značajno porastao. Dok je prošle godine Hrvatski zavod za socijalni rad zaprimio oko 250 tisuća zahtjeva, sada ih je već više od 300 tisuća.
Riječ je o naknadi koja se kreće između 138 i 780 eura mjesečno, ovisno o stupnju potrebe korisnika. No, i dalje postoje brojni izazovi, posebno u dijelu koji se odnosi na vještačenje, postupak bez kojeg ostvarivanje prava često traje predugo.
O tim izazovima govorilo se i u Rijeci, gdje je Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, zajedno sa suradnicama Gordanom Glibo i Anicom Ježić, predstavio Izvješće o radu Ureda za 2024. godinu.
“Ured je tijekom prošle godine kontaktiran čak 9.516 puta, a u njemu radi svega 20 zaposlenika, uključujući i područne urede”, istaknula je Glibo.
Ured u Rijeci, koji pokriva Primorsko-goransku, Istarsku, Ličko-senjsku i Karlovačku županiju, služi regiji u kojoj živi više od 82 tisuće osoba s invaliditetom, od kojih je više od 15 tisuća u samoj Rijeci.
Najviše upita zbog socijalne zaštite i inkluzivnog dodatka
Najčešći razlozi obraćanja građana, ne razlikuju se bitno od drugih dijelova Hrvatske. Pitanja su vezana uz Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnoj asistenciji i povlastice u prometu, ali i uz pristupačnost, obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvo.
Prema riječima pravobranitelja Jurišića, mnogi su se građani žalili i zbog diskriminacije te prijavljivali različite oblike nasilja.
Posebno zabrinjavajuća su, ističe Jurišić, obraćanja roditelja djece s razvojnim teškoćama koji navode da se na dijagnostiku poremećaja govora čeka i do sedam mjeseci, što ukazuje na neadekvatno razvijen sustav rane intervencije.
Problemi u sustavu i dugotrajne procedure
Anica Ježić naglasila je da iako je broj korisnika dodatka značajan, proces vještačenja – koji prethodi isplati naknade – često traje neprimjereno dugo. “Bez tog postupka, pravo se ne može ostvariti, a mnogi korisnici zbog toga ostaju bez ključne podrške mjesecima”, rekla je.
Ured pravobranitelja izražava zabrinutost i apelira na institucije da se ubrzaju administrativni procesi, kako bi se smanjile liste čekanja i osigurala pravovremena pomoć osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.
