U Hrvatskoj postoji niz malih općina koje broje tek nekoliko stotina stanovnika, a unatoč tome, njihovi čelnici primaju plaće koje se nerijetko kreću iznad 2000 eura. Prema dostupnim podacima, Čak 202 općine imaju manje od 2000 stanovnika, dok njih 55 broji manje od 1000 ljudi.
Sustav lokalne samouprave u zemlji tako omogućuje da načelnici upravljaju općinama koje po broju stanovnika ne dosežu veličinu prosječnog naselja, no svejedno raspolažu značajnima sredstvima, pogotovo kada se radi o troškovima plaća i administracije. Nerijetko se događa da se značan dio proračuna troši upravo na plaće zaposlenih u općinama, dok za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, javne usluge i razvojne projekte ostaje vrlo malo.
Prema analizama, dio tih općina ima godišnje proračune koji jedva premašuju nekoliko stotina tisuća eura, no unatoč tome, plaće općinskih načelnika ostaju visoke. U nekim slučajevima plaće iznose između 2000 i 2500 eura neto, što je više od prosječne hrvatske plaće.
Građani i dio struke sve čestitije postavljaju pitanje održivosti ovakvog modela lokalne uprave, osobito u kontekstu depopulacije i smanjenja broja stanovnika u ruralnim sredinama. Pojedini stručnjaci zagovaraju funkcionalno povezivanje manjih općina, dijeljenje administrativnih usluga i racionalizaciju troškova.
Iako se lokalni čelnici često pozivaju na specifične potrebe svojih zajednica, te naglašavaju važnost lokalne samouprave, činjenica je da se velik broj općina bori s iseljavanjem, starenjem stanovništva i nedostatkom investicija.
Primjeri poput onih gdje se najveći dio proračuna troši na administraciju, dok su javne potrebe i investicije u drugom planu, sve više otvaraju prostor za raspravu o reformi lokalne uprave. Stručnjaci upozoravaju da bez promjena, ovakav sustav može postati dugoročno neodrživ.
