Prema najnovijim podacima, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosila je 2014 eura, što predstavlja znatan psihološki prag koji je sada premašen. Neto iznos prosječne plaće dosegnuo je 1448 eura, odnosno tridesetak eura više u odnosu na veljaču.
Rast plaća na godišnjoj razini trenutno iznosi oko 9 posto, što je manje u usporedbi s dvoznamenkastim stopama zabilježenim prethodne godine. Prema procjenama ekonomista, prosječan rast plaća za ovu godinu mogao bi se kretati oko 8 posto.
Medijalna plaća, koja bolje odražava tipični dohodak zaposlenih, u ožujku je iznosila 1621 euro bruto, odnosno oko 1200 eura neto. To znači da je polovica radnika imala manja, a polovica veća primanja od tog iznosa.
U porastu neto plaća u ožujku, nominalno za 2,3 posto u odnosu na veljaču, značajnu ulogu imale su duže radne satnice, ali i sezonski bonusi, osobito u sektorima emitiranja programa, farmacije, duhanske industrije i proizvodnje pića.
Najniži dohodovni slojevi, koji su ranije zarađivali manje od minimalne plaće, bilježe najveći rast. Naime, povećanje minimalca na 970 eura bruto poguralo je deset posto zaposlenih – otprilike 150 tisuća radnika – prema višim razinama. Tako sada:
- – 10% radnika zarađuje do 807 eura neto
- – Sljedećih 10% ima primanja oko 880 eura
- – Treći decil zarađuje od 883 do 965 eura neto
Analiza podataka otkriva da najviše plaće i dalje imaju zaposlenici u sektorima IT-a, financija, zdravstva, znanstvenih istraživanja te marketinga i oglašavanja, gdje su neto plaće u ožujku prelazile 2000 eura.
S druge strane, djelatnici u kožnoj i obućarskoj industriji i dalje zarađuju manje od 1000 eura neto, što ukazuje na značajne razlike među sektorima.
Zanimljivo, prema podacima Zavoda za statistiku Grada Zagreba, svaki drugi zaposlenik koji prima više od 2000 eura neto radi upravo u glavnom gradu. Prosječna plaća u Zagrebu iznosi nešto više od 1600 eura, a petina zaposlenih u veljači je imala plaće iznad 2000 eura.
Važno je napomenuti da su primanja više rasla u nižim dohodovnim razredima. Najveći porast zabilježen je kod desetine zaposlenika s najnižim plaćama, dok su oni iznad medijalne granice bilježili znatno skromniji rast.
Upozorava se i na činjenicu da više od dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od državnog prosjeka, osobito kada se uključe zaposleni u obrtima i slobodnim profesijama, koji nisu obuhvaćeni službenom statistikom.
Usporedba s inozemstvom otkriva da su hrvatske neto plaće tek 7% niže od slovenskih, no bruto iznosi i dalje znatno zaostaju – u Sloveniji bruto prosjek iznosi 2430 eura, gotovo petinu više.
Makroekonomisti procjenjuju da u narednim mjesecima neće biti značajnijih skokova plaća, budući da su već realizirane najavljene promjene u javnom sektoru, a privatne kompanije su već isplatile godišnje bonuse. Valja naglasiti da se bonusi isplaćuju kao neoporezive naknade, ne ulaze u bruto iznos i ne utječu na visinu buduće mirovine.
