Jedna objava na Facebook grupi osječkih majki pokrenula je raspravu o realnim cijenama kućnih usluga, posebno čišćenja stanova. Korisnica je zatražila preporuku za osobu koja bi čistila njezin dom, ali uz napomenu da “ne traži satnicu kao neurokirurg”.
“Molim preporuku za čišćenje, ali da osoba ne naplaćuje kao da spašava živote. Neka bude pedantna, brza i da dolazi s pozitivnim preporukama”, navela je autorica objave.
Naizgled bezazlena molba brzo je izazvala negativne reakcije. U komentarima su korisnici poručili: “Onda si čistite sami“, “Ako neurokirurg naplaćuje 10-12 eura po satu, onda ajme”, “Za manje od 10 € nitko ne dolazi” i “Sramota, tip-top za par eura?“.
Majka koja je pokrenula raspravu kasnije je pojasnila stav. Naglasila je da ne omalovažava nijedno zanimanje, ali je istaknula da satnice iznad 10 eura smatra pretjeranima:
“Ako netko radi po 20 eura satno i radi 8 sati dnevno, to je 160 eura dnevno, odnosno 3200 eura mjesečno. Usporedbe radi, mnogi profesori i medicinari zarađuju znatno manje.”
Dodala je kako ima loših iskustava, primjerice, čišćenje koje traje 6 sati bez rezultata, iako je prostor manji od 60 kvadrata. “Odradi se osrednje, naplati se vrhunski. To mi nije normalno”, zaključuje.
Cijene čišćenja u Hrvatskoj kreću se od 10 do 20 eura po satu, dok u nekim jadranskim mjestima i Zagrebu mogu doseći 30 eura, osobito kod apartmanskih čišćenja. Usporedbe radi, blagajnice rade cijeli mjesec za plaće oko 900 €, a instrukcije u Osijeku naplaćuju se u prosjeku od 7 do 15 eura po satu.
Tema je otvorila pitanja vrijednosti rada, percepcije kućnih poslova i granica u naplati usluga. Dio komentatora smatra da se čišćenje podcjenjuje, dok drugi upozoravaju da se ne može očekovati visoka cijena za prosječan trud.
U svakom slučaju, ova objava pokazala je da teme vezane uz kućanske usluge mogu itekako izazvati rasprave, pogotovo kada se dotiču osjetljive teme novca i pravednosti.
