Zapadne zemlje sve su svjesnije nove sigurnosne prijetnje koja bi se mogla pojaviti nakon eventualnog prekida vatre u Ukrajini. Kako upozoravaju visoki vojni dužnosnici, posebno u Velikoj Britaniji, opasnost od budućeg sukoba s Rusijom postaje sve realnija.
General Sir Roly Walker, načelnik britanske vojske, govoreći u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi, upozorio je da NATO ima ograničen vremenski okvir za djelovanje. “Vrijeme je najveći izazov. Moramo djelovati odmah kako bismo odgovorili na ono što dolazi”, izjavio je Walker, istaknuvši kako se saveznici moraju pripremiti za scenarij u kojem bi Rusija mogla ponovno usmjeriti snage prema Zapadu.
Strah se povećava da bi prekid vatre u Ukrajini mogao osloboditi stotine tisuća ruskih vojnika, trenutno angažiranih na bojištima. Prema procjeni danske obrambene obavještajne službe, Rusija bi mogla biti spremna za opsežan sukob s NATO-om u roku od pet godina, osobito ako bi se Sjedinjene Američke Države povukle iz aktivnog angažmana.
Oleh Ivaščenko, čelnik ukrajinske vanjske obavještajne službe, procjenjuje da bi Rusija mogla pokrenuti napad na Europu unutar dvije do četiri godine nakon završetka rata, a potencijalno i ranije ako dođe do ukidanja sankcija.
Unatoč velikim gubicima u Ukrajini, rusko zrakoplovstvo i mornarica ostali su uglavnom netaknuti, što zabrinjava vojni vrh NATO-a. Uz to, satelitske snimke ukazuju na širenje vojnih baza u blizini finske granice, što se tumači kao signal dugoročnih namjera Rusije.
Hibridne prijetnje također su u porastu. U Baltičkom moru, gdje dominira NATO, zabilježeno je više incidenata s podmorskim kabelima – oštećenja koja se povezuju s ruskim hibridnim djelovanjem koje cilja na destabilizaciju bez otvorenog rata.
Tenzije dodatno raste šutnja Washingtona. Administracija Donalda Trumpa više je puta javno prozivala europske saveznike zbog nedostatnog ulaganja u obranu. Trump je čak sugerirao da bi mogao ohrabriti Rusiju da napadne one članice NATO-a koje ne ispunjavaju financijske obveze.
Dok je NATO-ov cilj da članice izdvajaju najmanje 2% BDP-a na obranu, Trumpovi savjetnici predlažu podizanje tog praga na čak 5%. Zasad, ni sam SAD ne doseže taj iznos. No, europski čelnici sve više prihvaćaju nužnost povećanja obrambenih proračuna, posebice u kontekstu mogućeg povlačenja dijela američkih snaga s kontinenta.
Dok traju ratne operacije u Ukrajini, stratezi u NATO-u već razrađuju scenarije za “dan poslije”, svjesni da bi nova sigurnosna dinamika mogla donijeti brze i opasne promjene.
