Albanija, nekad nedovoljno otkrivena destinacija jugoistočne Europe, bilježi snažan rast turizma koji izaziva zabrinutost za održivost lokalnih sredina i prirode. Od 2015. godine broj posjetitelja gotovo se utrostručio – s oko 3 milijuna tada na više od 10 milijuna turista u 2023., što je porast od 56% u odnosu na pretpandemijsku razinu.
Ambicije su visoke: albanska vlada predviđa da će broj turista do 2030. godine doseći čak 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja nadmašila trenutne brojke destinacija poput Portugala ili Hrvatske, prenosi britanski Express.
Rast turizma stvara pritisak na infrastrukturu i okoliš
Nagla ekspanzija donijela je i ozbiljne izazove. Prema Uesliju Didaniju s portala Saranda Web, sve je više turističkih projekata bez urbanističkog plana, što dovodi do devastacije prirode, osobito uz obalu. U nekim dijelovima, poput Sarande, zabilježeni su slučajevi izravnog odlaganja građevinskog otpada u more.
Povećani broj turista dodatno opterećuje infrastrukturu, posebno vodoopskrbu, prometnice i zbrinjavanje otpada, a lokalne vlasti nemaju uvijek kapacitete za praćenje tog rasta.
Utjecaj na lokalno stanovništvo: rast cijena i gubitak prostora
Sve više stranih turista i investicija utječu na cijene nekretnina, zbog čega lokalno stanovništvo sve teže pronalazi pristupačan smještaj. Cijene su porasle, a broj stanova namijenjenih dugoročnom najmu opada jer vlasnici preferiraju kratkoročno iznajmljivanje putem turističkih platformi. Ovakva situacija podsjeća na izazove s kojima se suočavaju gradovi poput Mallorce ili Barcelone.
Velike investicije i globalni interes
Popularnost Albanije raste zahvaljujući prirodnim atrakcijama poput Plavog oka, žičare Dajti Ekspres i arheološkog parka Butrint, ali i prisutnosti poznatih osoba. Među investitorima su i Jared Kushner i Ivanka Trump, koji su dobili odobrenje za izgradnju luksuznog resorta vrijednog 1,4 milijarde dolara na otoku Sazan.
Prema podacima Svjetskog turističkog vijeća, Albanija je trenutačno treće najbrže rastuće turističko tržište na svijetu, odmah iza Katara i Portorika. No postavlja se pitanje hoće li ovakav rast biti održiv bez štetnih posljedica za lokalne zajednice i okoliš.
Stručnjaci pozivaju na pametnije planiranje turističkog razvoja i ulaganja u zaštitu okoliša, kako bi Albanija dugoročno zadržala svoju privlačnost i autentičnost.
